„Od mase do jezgra”: Skulpture Marka Petrovića Njegoša na Gospi od Škrpjela

Izbor radova predstavljenih u ambijentu koji i sam nosi snažan duhovni i kulturno-istorijski značaj pruža uvid u umjetnički svijet autora čiji se izraz zasniva na istraživanju materijala, forme i njihovih simboličkih značenja. Pomirbena dvorana, kao prostor čija je istorija neodvojiva od predanja o Gospi od Škrpjela, daje dodatnu dimenziju susretu skulpture i publike.

U predgovoru kataloga izložbe, istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković ističe da Marko Petrović Njegoš pripada krugu savremenih crnogorskih vajara koji njeguju samosvojan likovni izraz, oslonjen na modernu i postmodernu umjetničku praksu. Njegov opus odlikuju raznovrsna stvaralačka interesovanja, osjećaj za materijal i sposobnost da ga transformiše u estetski i konceptualno slojevite forme.

– U savremenoj crnogorskoj skulpturi ističu se umjetnici koji djelima moderne i postmoderne orijentacije njeguju samosvojan likovni izraz u domenu tematske sadržine i apstraktne oblikovnosti. Njima pripada vajar Marko Petrović Njegoš, čije djelo obuhvata širok dijapazon stvaralačkih interesovanja. Osjećaj za materijal i njegovu transformaciju u estetizovane forme nalazimo u intelektualnim, osjetilnim i metijerskim osobenostima njegovog vajarskog opusa, u kojem, pored idejne i konceptualne slojevitosti, pokazuje izvanredno zanatsko umjeće u realizaciji kamerne i ambijentalne skulpture, kao i u korišćenju prirodnih (kamen, drvo) i recikliranih materijala (metal, plastika) – navodi Zeković.

Galatea Gallery iz Podgorice i Biskupski Ordinarijat Kotor -  skulptora Marka Petrovića Njegoša

-GALATEA GALLERY

Posebno se osvrćući na kamernu skulpturu, autorka predgovora ukazuje na način na koji umjetnik oblikuje djela podstičući posmatrača na čulni doživljaj i tumačenje njihovih značenja. Nazivi skulptura pritom predstavljaju važan putokaz ka razumijevanju njihovih simboličkih i strukturalnih slojeva, koji, uprkos apstraktnom izrazu, zadržavaju vezu sa stvarnošću.

– U kamernoj skulpturi, o kojoj će u ovom diskursu biti riječ, on oblikuje forme koje animiraju naše čulne senzacije i zapitanost u odgonetanju njihovog semantičkog sloja, koji umjetnik sugeriše nazivima djela, otkrivajući tako suštinu strukturalnih elemenata koji, pored primarne simboličke znakovnosti, nijesu lišeni realnog sadržaja. U definisanju formalnih samorječivosti vajarskih djela možemo ih analizirati sa dva stanovišta: korelacijom sa realnim i pristupom umjetnika tretiranju volumena i tektonike mase. Na figuralnim skulpturama – ljudskim prikazama (Akt), pticama i životinjama (Jagnje, Bik) – evidentna su dva pristupa. Jedan se odnosi na idejni rakurs povezivanja prošlosti i sadašnjosti, a drugi na specifičnosti likovno-estetskih formalizacija u kontekstu savremene likovne prakse – ističe Ljiljana Zeković.

Upravo su osobenosti ovog stvaralaštva podstakle Galatea galeriju da predstavi umjetnika široj publici i uvrsti ga u program dugogodišnje saradnje sa Župnim uredom u Perastu. Petrović Njegoš, dosljedan sopstvenoj likovnoj poetici, pripada generaciji stvaralaca koji su svojim istraživanjima i originalnim pristupom doprinijeli otvaranju novih pravaca u razvoju savremenog crnogorskog vajarstva.

Izložba je ujedno i sedamnaesti zajednički projekat Galatea galerije i Biskupskog ordinarijata Kotor – Župnog ureda u Perastu, čime se nastavlja tradicija predstavljanja umjetnika u Pomirbenoj dvorani na Gospi od Škrpjela. Kontinuitet ove saradnje potvrđuje značaj povezivanja kulturnih institucija i sakralnih prostora u afirmaciji domaćeg umjetničkog stvaralaštva.

Ovo je i prva izložba koju Galatea galerija organizuje otkako je don Ante Dragobratović preuzeo dužnost peraškog župnika i upravitelja Svetilišta na Gospi od Škrpjela, nakon odlaska u penziju monsinjora Srećka Majića.

Postavka "Od mase do jezgra" tako nastavlja da gradi most između savremene umjetnosti, kulturne baštine i duhovnog nasljeđa, a posjetiocima pruža priliku da se upoznaju sa stvaralaštvom jednog od istaknutih predstavnika savremene crnogorske skulpture.

Izložba se može pogledati svakog dana do kraja oktobra, od 9 do 16 časova, u Pomirbenoj dvorani na ostrvu Gospa od Škrpjela.