Luka Radojević: Piramida je geometrija vremena

Na Međunarodnom festivalu umjetnosti u Hurgadi (Egipat) vajar Luka Radojević predstavljao je Crnu Goru. Festival je održan od 20. do 29. septembra, a manifestacija je okupila umjetnike iz različitih zemalja, povezujući savremenu umjetnost sa kulturom, turizmom i ekološkim temama.

Završnu izložbu otvorili su guverner oblasti Crveno more dr Valid El-Barki i Hosam El Šaer, osnivač i predsjednik uprave SUNRISE Resorts & Cruises, gdje se manifestacija i održavala.

Radojević je Crnu Goru predstavio skulpturom "Beskonačnost", nastalom od recikliranog materijala, uz pomoć egipatskih asistenata.

– Sam način nastanka djela nosi važnu poruku – materija koja je izgubila svoju prvobitnu funkciju dobija novi život, novu formu i novo značenje. Ekološki karakter projekta dodatno je naglasio značaj umjetnosti kao prostora za razmišljanje o odnosu čovjeka prema materijalu, prirodi i budućnosti - kaže Radojević za "Dan", dodajući da se u osnovi skulpture nalazi jedan od najstarijih i najmoćnijih geometrijskih oblika čovječanstva – piramida.

– Piramida nije samo arhitektonska forma drevnog Egipta, već ideja pretvorena u geometriju. Njena široka osnova pripada zemlji, dok se njene linije postepeno sužavaju i susreću u jednoj tački koja teži ka nebu. U tom jednostavnom kretanju od mnoštva ka jednom sadržana je snažna filozofska slika čovjekovog postojanja - od zemlje ka nebu, od materije ka duhu, od mnoštva ka jedinstvu, od prolaznosti ka vječnosti. Piramida je geometrija ravnoteže. Svaki njen element ima svoj pravac, ali svi pravci vode ka jednoj tački. Upravo zbog toga ona može biti shvaćena kao metafora čovjeka – različiti putevi, različita iskustva i različite sudbine na kraju traže jednu istu tačku: smisao - ističe Radojević.

"Бесконачност" у Хургади направљена је од рециклираних материјала

-приватна архива л. радојевића

Vajar napominje da oblik piramide u egipatskom pejzažu dobija još snažniju simboliku.

– Piramida kao da izrasta iz pustinjske zemlje, a istovremeno teži da je napusti. Ona povezuje horizontalno i vertikalno, zemaljsko i nebesko, prolazno i vječno - kaže Radojević, napominjući da njegova skulptura ne predstavlja kopiju drevne piramide.

– Skulptura "Beskonačnost" preuzima suštinsku geometriju piramide i prevodi je u jezik savremene umjetnosti. Reciklirani materijal postaje nova materija, a mnoštvo pojedinačnih elemenata gradi jedinstvenu skulpturalnu cjelinu. Piramida tako postaje geometrija vremena. Njena osnova može se čitati kao prošlost, njeno središte kao sadašnjost, a vrh kao budućnost – jedna tačka u kojoj se različiti pravci vremena susreću. Upravo zato naziv "Beskonačnost" nije slučajan. Iako piramida ima jasne granice, njena vertikala upućuje izvan granica materije. Njene linije ne vode samo ka vrhu skulpture, već ka pitanju šta se nalazi iza tog vrha - kaže Radojević.

Tako se u jednom savremenom umjetničkom djelu, ističe vajar, susreću drevni Egipat i današnji svijet.

– Čovjek i dalje koristi geometriju da govori o onome što nema formu – o vremenu, životu, smrti, trajanju i vječnosti. "Beskonačnost" je zato svojevrsna savremena piramida bez faraona – spomenik ne jednom vladaru, već čovjekovoj vječnoj potrebi da iz haosa stvori red, iz materije formu, a iz prolaznosti – smisao - naglašava Radojević.

Učešćem na festivalu u Hurgadi, Luka Radojević nastavio je da kroz svoju skulpturu predstavlja Crnu Goru na međunarodnoj umjetničkoj sceni, ovoga puta na mjestu gdje se savremena umjetnost susreće sa jednom od najstarijih civilizacija čovječanstva – na obali Crvenog mora, u sjenci egipatskih piramida i beskrajnog pustinjskog horizonta.