Poznavao i volio Budvu iz svih vremena

Na trgu ispod Citadele o Vučkovićevom liku i djelu govorili su istoričarka, prevodilac i pisac dr Katarina Mitrović, prof. jezika mr Božena Jelušić i arhitekta Slobodan Bobo Mitrović. Program je moderirala Stanka Rađenović Stanojević, stoji u saopštenju iz budvanske Narodne biblioteke "Miroslav Luketić".

Prof. Mitrović istakla je da Nikoli Vučkoviću mnogo duguje u istoriografskom, naučnom i ljudskom smislu, iako je, kada se on upokojio, imala svega osam godina. Kako je objasnila, njihovi istraživački putevi dodirivali su se u različitim periodima.

– On je kao školovani pravnik vrlo dobro razumio kolika je važnost dokumenata i narativnih izvora, odnosno spisa koji su nastajali u prošlosti, i da bez pravilnog čitanja i razumijevanja tih spisa nije moguće upoznati se sa prošlom stvarnošću. Očito je bio veoma vezan za svoj grad, čak i onda kada, sticajem životnih okolnosti, dugo nije u njemu živio i boravio. I želio je da što bolje ispita njegovu prošlost - rekla je Mitrović. Naročito naglašava njegovu potrebu da savremenom čitaocu približi Budvanski Statut, ali isto tako i profesionalnim istraživačima prošlosti.

Prof. Jelušić prisjetila se kako se svojevremeno upoznala s Vučkovićem i šta je on značio za Budvu `60-tih i `70-tih godina 20. vijeka.

Учесници промоције и публика

-НАРОДНА БИБЛИОТЕКА БУДВА

– Nikola Vučković se u tom stvaralačkom radu isključivo bavio Budvom i to je bila tolika ljubav i vezanost da je on prosto ono vrijeme koje mu je nakon penzije ostalo, a i sam kaže "na nagovor prijatelja", u stvari posvetio pokazujući odgovornost prema svom velikom talentu - kazala je Jelušić.

Arhitekta Mitrović ukazao je da se kompletna Vučkovićeva mladost poklapa donekle sa krajem austrougarske carevine i sa stvaranjem nove Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije Jugoslavije. Osvrnuo se i na Vučkovićevo druženje sa Tinom Ujevićem, u kontekstu, kako je naveo, mladosti koja je u novoj državi po prvi put oslobođena od stranih upravljača i upućena na svoju pamet, umni i intelektualni razvoj.

– Budvu on poznaje istorijski, naučno, iznad svega u strukturi, ali i u modelu života tada tipičnog malog mediteranskog grada. To mi sve saznajemo iz ovih njegovih zapisa, priča i nekih neobjavljenih rukopisa na kojima sigurno treba poraditi i treba se sa njima pozabaviti - kazao je Mitrović, stoji u saopštenju budvanske Biblioteke.