Umjetnost kao glas slobode i otpora

Umjetnost. Sloboda. Otpor. Društvena odgovornost. Pitanja koja ne zastarijevaju. I koja traže odgovore. Upravo tim idejama obilježeno je otvaranje Crnogorskog likovnog salona "13. novembar", koji je u okviru programa obilježavanja Dana Prijestonice i Dana oslobođenja Cetinja, otvoren u Crnogorskoj galeriji umjetnosti "Miodrag Dado Đurić".

Brojne zvanice i ljubitelji umjetnosti okupili su se na izložbi koja umjetnički izraz stavlja u prostor promišljanja savremenog društva, njegovih nejednakosti, sloboda i oblika otpora.
Pod nazivom "Čujte, u našim ustima gori komađe kamene sode. Vode!", ovogodišnji Salon okuplja umjetnike, umjetnice i kolektive iz (post)jugoslovenskog kulturnog prostora. Kustoski koncept osmislila je selektorka Nela Gligorović, usmjeravajući izložbu ka pitanjima slobode, društvene odgovornosti i odnosa prema istorijskom nasljeđu.

Nela Gligorović

foto: Media biro

Otvarajući Salon, gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković je podsjetio na istorijsku i kulturnu ulogu Cetinja, grada čija se borba za slobodu, državnost i nacionalno dostojanstvo nije vodila samo na bojnom polju, već i kroz knjigu, štampu, školu, pozorište, muzeje i umjetnost, navodi se u saopštenju Kancelarija za odnose sa javnošću Prijestonice Cetinje.

– Naša istorija jeste istorija borbe za slobodu, državnost i nacionalno dostojanstvo, ali je ona istovremeno i istorija knjige, štampe, škole, pozorišta, muzeja i umjetnosti. Ta tradicija obavezuje i našu generaciju, jer grad koji je toliko dao crnogorskoj kulturi ima odgovornost da i danas bude mjesto susreta stvaralaca, novih ideja i slobodnog umjetničkog izraza – poručio je Đurašković.

Nikola Đurašković

foto: Media biro

Govoreći o značaju Salona, naglasio je da njegovo otvaranje predstavlja susret Cetinja sa sopstvenim istorijskim pamćenjem i kulturnim nasljeđem, ali i priliku za povezivanje različitih generacija umjetnika i njihovih stvaralačkih poetika.

– Cijenim da je njegovanje umjetnosti jedan od najljepših i najtrajnijih oblika odgovornosti prema Crnoj Gori, jer umjetnost ne poznaje granice koje bi čovjeku mogle zabraniti da misli, da osjeća ili da traga za istinom – istakao je Đurašković,

On je dodao da sloboda svoj puni smisao dobija kroz stvaralaštvo, a istorijsko nasljeđe kroz inspiraciju koju pruža novim generacijama. Ipak, ovogodišnji Salon ne ostaje samo u okvirima kulturnog pamćenja. Njegova poruka usmjerena je i na aktuelne društvene procese, posebno na potrebu očuvanja antifašističkih vrijednosti.

Otvaranje salona "13. novembar" Cetinje

foto: Media biro

Selektorka Nela Gligorović je istakla da izložba predstavlja prostor za umjetnike i kolektive koji kroz svoj rad promišljaju i zastupaju antifašističke vrijednosti u savremenom društvu. Antifašizam, kako je naglasila, danas nije samo čuvanje sjećanja na istorijske borbe, već i aktivno suprotstavljanje diskriminaciji, nepravdi i društvenim nejednakostima.

– Današnji trenutak restauracije fašizma očekuje i od nas da i ovogodišnji Salon bude otvoren kao prostor za prezentaciju i predstavljanje i umjetnika i kolektiva koji misle i djeluju antifašistički – poručila je Gligorović.Takvo opredjeljenje, prema njenim riječima, podrazumijeva i borbu za zdravu životnu sredinu, zaštitu zajedničkih prostornih, prirodnih i kulturnih resursa, ali i preispitivanje sistema nejednakosti unutar same umjetničke produkcije.

Stvaralaštvo prepoznati i kao ekonomski i društveno vrijedan rad

Selektorka Gligorović je ukazala i na problem neplaćenog umjetničkog rada, ističući da se stvaralaštvo mora prepoznati i kao ekonomski i društveno vrijedan rad.

– Treba da konačno zaustavimo podrazumijevanje neplaćenog umjetničkog rada i da rad u umjetnosti bude ekonomski valorizovan i priznat kao društveni rad – naglasila je selektorka.
Važan segment ovogodišnje izložbe čini predstavljanje regionalnih kolektiva, čiji je doprinos, kako je istakla Gligorović, posebno značajan u istraživanju, proizvodnji znanja u kulturi i razvoju alternativnih modela obrazovanja. Njihovo djelovanje povezuje umjetnost sa širim društvenim procesima, otvarajući prostor za razmjenu iskustava i novih ideja.

Tematsko polazište Salona pronađeno je u stihu pjesnika Radovana Zogovića, koji je poslužio kao osnova za umjetničko preispitivanje odnosa između istorijskog nasljeđa, slobode i savremenog društva.

Izložba okuplja radove Adrijane Gvozdenović, u saradnji sa Dragicom Gvozdenović, Azre i Vuka, Bojana Stojčića, Dejana Markovića, Dušice Dražić, Ilije Vujoševića, udruženja KURS, Lale Raščić i Selme Banih, u saradnji sa Sarom Salamon.

Posebno mjesto zauzima segment "Diskurzivno polje: Kolektivi i proizvodnja znanja u kulturi", posvećen izdavačkoj i istraživačkoj djelatnosti pet regionalnih organizacija: BLOK iz Zagreba, ŠKART iz Beograda, Ekspedicio iz Kotora, Fakultet za stvari koje se ne uče – FRU iz Skoplja i CRVENA iz Sarajeva.

Tokom svečanosti svim učesnicima ovogodišnjeg Salona uručene su nagrade kao priznanje za njihov umjetnički doprinos.

Preuzmite našu aplikaciju