Univerzalne poruke koje polaze iz ličnog iskustva.

Samostalna izložba Mirka Brkuljana "Igra stvaranja" otvorena u Galerijama Dvorca kralja Nikole u Nikšiću

Ako se analizira slikarski opus Mirka Brkuljana od sedamdesetih godina prošlog vijeka do radova nastalih 2025. godine, uočavaju se nezaobilazne konstante koje određuju njegovo cjelokupno stvaralaštvo i čine okosnicu oko koje se sve kreće i razvija, kazala je istoričarka umjetnosti Anastazija Miranović na otvaranju izložbe "Igra stvaranja" u Galerijama Dvorca kralja Nikole u Nikšiću.

Otvaranje izložbe Mirka Brkuljana

-FOTO: ŽELJKO ŠAPURIĆ

– To su ljudska figura, odnosno čovjek, šahovska tabla kao simbol zemlje i intenzivan, kontrastno-komplementarni kolorit. Taj svojevrsni trijumvirat ne dozvoljava izuzeće nijednog od činilaca, jer onda to više ne bi bilo ono čemu danas svjedočimo u hologramskom slijedu. Tome treba dodati osnovne geometrijske oblike i njihovu simboliku – krug kao nebo i vrijeme, te kvadrat kao zemlju i prostor – kojima Brkuljan gradi arhitektoniku svoje slike – kazala je Miranović.

Posebnu pažnju, kako je istakla, umjetnik posvećuje ciklusima "Kucanje po memoriji" i "Misterija spirale", koje razvija kroz različite medije – crtež, sliku, instalaciju i performans.

– Mirkova ljudska figura je jedinka: filozof, kritičar, demagog, šahista, veliki režiser, mladi muzičar... U grupi ona postaje akter "Majmunske igre", "Tajne večere" ili "Nebeskih trubača". Kada želi, može biti i Godo kojeg oživljava vještačka inteligencija u plesu na šahovskoj tabli – pozornici života. Na svim tim radovima, pored slike svijeta i društva u kojem živimo, postoji i autobiografska ispovijest umjetnika koji u kontinuitetu slika vlastiti autoportret – navela je Miranović.

Govoreći o likovnom izrazu autora, ona je naglasila da Brkuljanove figure karakterišu snažna muskulatura, fasetirane fizionomije i krupne, otvorene oči, uz naglašene "manirističke" ekstremitete koji određuju karakter mizanscena.

Detalj s otvaranja Brkuljanove izložbe

-FOTO: ŽELJKO ŠAPURIĆ

– Ruke, kao stvaralačke sile, nadvijaju se nad prizorom osvajački poput kandži ili zaštitnički poput kišobrana, a često nose i samo značenje slike. To su istovremeno i Mirkove ruke – ruke umjetnika i velikog režisera – istakla je Miranović.

Prema njenim riječima, Brkuljanova figura ima arhetipski karakter i, čak i kada je konkretno određena, ostaje glasnogovornik univerzalne poruke koja polazi iz ličnog iskustva.

Na slikama su prisutni i brojni simboli, među kojima posebno mjesto zauzimaju šahovski pioni kao "ljudi sjenke", evocirajući stihove pjesnika Lesa Ivanovića.

– Figure nikada nijesu statične. Čak i kada miruju, osjeća se nervatura pokreta i nagovještaj kretanja. U scenografiji se često pojavljuju muzički instrumenti, naročito trube, koje nose snažnu civilizacijsku simboliku – od vladarskih inauguracija do ratnih i karnevalskih povorki. Tu su i cilindri, damski šeširi, ogledala, violine, mačke, ruže i različite šahovske figure koje dodatno pojačavaju simboliku prizora – zaključila je Miranović.

Brkuljan i ukrajinski ambasador

-FOTO: ŽELJKO ŠAPURIĆ

Tokom otvaranja izložbe, Mirko Brkuljan poklonio je jednu sliku narodu Ukrajine, a ambasador te države u Crno Gori Roman Kondratjuk zahvalio je autoru na gestu, ističući da ga Brkuljanovo stvaralaštvo podsjeća na vrijednosti slobode izbora, čovječnosti i duhovne snage.

Program otvaranja upotpunjen je performansom glumca Mihaila Peroševića i nastupom mladih nikšićkih balerina, dok je moderator večeri bio kustos Milosav Milatović.

Preuzmite našu aplikaciju