Uspostavljena škola u čast Slobodana Tomovića: Berane postaje regionalni centar duhovnosti

Škola je okupila izlagače iz Crne Gore i regiona posvećene filozofiji, nauci, književnosti i kulturi, koji su diskutovali o značaju djela Slobodana Tomovića i temi pod nazivom „Etika i visoke tehnologije“. U ime organizatora, izdavačke kuće „Obodsko slovo“ i Udruženja izdavača i knjižara Crne Gore, govorio je Radomir Uljarević, ukazujući da djela Slobodana Tomovića obavezuju da se govori o temama koje je obrađivao.

— Smatrali smo da ništa nije prirodnije nego da, u znak sjećanja na profesora Tomovića, pokrenemo manifestaciju koja bi nosila njegovo ime. Slobodan Tomović je iza sebe ostavio niz zanimljivih naslova, od knjige Besmrtnost duše do knjige Hristos, moja istina. Njegov opus obuhvata brojne religijske tekstove i knjige, ali i filozofska djela koja čine centralni dio njegovog stvaralaštva. Posebno mjesto u njegovom radu zauzima tumačenje Njegoša. Smatram da je Tomović jedan od najautoritativnijih tumača Njegoševog djela i da upravo taj segment njegovog rada predstavlja jedan od njegovih najznačajnijih doprinosa. Nadam se da će ova škola, uspostavljena njemu u čast, postati tradicionalna i da će okupljati renomirane naučnike, mislioce, književnike i ostale kulturne i javne djelatnike koji se bave različitim aktuelnim temama — naglasio je Uljarević.

Prof. dr Sonja Tomović Šundić istakla je da je ponosna što je pomenuta škola ponijela ime njenog oca, ali da tim činom osjeća i veću odgovornost za njen rad. Dodala je da je raduje što Berane na ovaj način postaje regionalni centar za filozofiju i filozofsku misao.

-Ova škola, uz Diplomatsku školu „Vojvoda Gavro Vuković“, Berane oblikuje kao centar duhovnosti i kulture u regionu, gdje će dolaziti značajna imena iz sfere književnosti, filozofije i umjetnosti kako bismo razmijenili misli i ideje o značajnim pitanjima. Tu će se govoriti i o djelu mog oca Slobodana Tomovića, ali i o drugim pitanjima koja predstavljaju izazov civilizacije u kojoj živimo — istakla je Tomović-Šundić.

Osvrćući se na pitanje etike i novih tehnologija, ona je ukazala na to da savremene mašine pomažu čovjeku da komfornije i bolje živi, ali da postoje i pesimistička predviđanja da će one uspostaviti novi totalitarizam koji treba da nadzire i kontroliše čovjeka.

- Etika koja može da se pripiše mašinama i tehnologijama nailazi na određene poteškoće, jer je riječ o alatima koji imaju svijest, ali ne i samosvijest, što je upravo osobina čovjeka kada moralno rasuđuje. Mi smo danas upravo postavljali različita pitanja o tome da li te mašine mogu ovladati čovjekom i u potpunosti ga zamijeniti — navela je Tomović-Šundić.

Osvrćući se na zadatu temu, prof. dr Aleksandar Jerkov je istakao da ljudi još uvijek nijesu postali robovi mašina, ali da nije teško zamisliti da bi to već sjutra mogli da budu.

- Za ovu temu bi moglo drugačije da se kaže: da li smo u smrtnoj opasnosti od samih sebe ili imamo razloga da se brinemo i zbog onih mašina koje smo sami napravili. Ovo je vrlo velika i važna tema kojoj mi u ovom trenutku nijesmo dorasli, ali je važno da postavimo sebi pitanje i da pažljivo razmislimo šta nam se to iza brda valja i šta iz moćnih svjetskih korporacija nastupa kao nova sila nove epohe — kazao je Jerkov.

Prof. dr Dušan Krcunović je napomenuo da su se na udaru novih tehnologija naročito našli mladi ljudi.

-Ni četiri zida nijesu više simbol sigurnosti, imajući u vidu da internet i digitalna tehnologija ne selektuju podatke. Zato su mladi izloženi raznim pošastima kojima obiluju te nove tehnologije — naveo je Krcunović.

U panel-diskusiji o kojoj je riječ učestvovali su i Milutin Mićović, Gojko Božović, Goran Bjelanović, Bojan Jovanović, Bećir Vuković i Darko Jovović.