<p>Ustav koji je označio povratak državnosti</p>

Članovi Udruženja književnika Crne Gore i ove godine prigodnim programom obilježili su praznik Sretenje, koji je u istoriji Srba i Srbije 19. vijeka vezan za dva važna datuma, odnosno podizanje Prvog srpskog ustanka i donošenje Sretenjskog ustava. Datum koji se danas obilježava i kao Dan državnosti Srbije. Program naslovljen "Viš Srbije po nebu vedrome" održan je u okviru Tribine "Riječ" u Plavoj sali Srpske kuće

Nakon uvodnika urednice Tribine, književnice i kritičarke Milice Kralj, o Sretenjskom ustavu donijetom 15. februara 1835. godine govorio je prof. dr Savo Marković. Navodeći da je knez Miloš Obrenović dobrim dijelom zbog unutrašnjih prilika bio prinuđen da donese ustav, profesor je istakao i značaj ovog najvišeg pravnog akta u Srbiji, a koji se ubraja i među najstarije evropske ustave, a čiji je značaj i sadržaj - rješenja nesumnjiv kada je u pitanju moderna srpska država. Odnosno, kada je u pitanju obnavljanje državnosti Srbije. Zanimljivo je da Sretenjski ustav nije naišao očekivano na razumijevanje otomanske imperije, ali ni ruskog carstva, kao ni nekih drugih evropskih država tog doba. Naročito po pitanju prava i sloboda građana, gdje se svi izjednačavaju pred zakonom.

Nezalazna svjelost

Milica Kralj je podsjetila da se obilježavajući i proslavljajući Sretenje 1804, otkad je prošlo 221 godina, čuva i pamćenje na prvu srpsku pobjedu poslije bitke na Kosovu. Podsjetila je i da je upravo zato Njegoš "Gorski vijenac" posvetio Karađorđu.

– Između Gazimestana i Orašca, između Vidovdana i Sretenja, između Lazareve glave i glave Crnog Đorđija - trajno se obistinio krst u imenu i ime srpskog roda na krstu, nastanila se svjetlost slobode, nastanilo sunce, u suncu zaiskrila pjesma, kroz pjesmu prozborila Glava. Od obretenja Lazareve glave do vaskrsenja Karađorđeve, od Zapisa na Mramornom stubu, do Njegoševe posvete Prahu Oca Srbije - izvila se jedinstvena slava

i nezalazna svjetlost, koja poput romora Očenaša, zari naš rod - rekla je Kralj, između ostalog.

– Ovaj ustav su nazivali republikanskim ili revolucionarnim, čak su ga nazivali i "zaraznim" zbog tih prava i sloboda, kao i "nesaglasnim", jer Srbija nije bila država do Berlinskog kongresa, kao i zbog nekih odredbi o grbu i zastavi, a koje indiciraju na državnost, samostalnost, samobitnost. Turska i Rusija bile su posebno nezadovoljne jer nije donijet uz njihovu saglasnost, pa ga je Miloš već narednog mjeseca suspendovao - podsjetio je prof. Marković.

Prisutnima se obratio i književnik i kritičar Perivoje Popović, koji je podsjetio da je u Herceg Novom na Sretenje preminuo vojvoda Marko Miljanov. On je ovom prilikom inicirao i mogućnost da se ovaj dan u Crnoj Gori počne slaviti kao državni praznik, a kako bi se na taj način odužili djelu i etičnosti Marka Miljanova.

Svoje rodoljubive pjesme ovom prilikom pročitali su hadži Radovan Radović, Božo Vučić, Nenad Skrobanović, Batrić Srdanović, Radomir Milić, Slavica Dedić, Nikola Nenezić, Ljubisav Bjelić i Kralj.

Preuzmite našu aplikaciju