<p>(FOTO) Vesna Pejović: Svi ideali ovog svijeta nisu vrijedni suza jednog djeteta</p>

Na Međunarodni dan ljudskih prava večeras je u KIC "Budo Tomović" otvoreno 16. izdanje Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima "Ubrzaj 2025" u organizaciji NVO Centar za građansko obrazovanje (CGO)

Prije projekcije prvog filma, "Glas Hind Radžab" rediteljke Kauter Ben Hanije, Daliborka Uljarević, izvršna direktorica CGO, dodijelila je Godišnju nagradu za afirmaciju ljudskih prava i građanski aktivizam. Ove godine CGO je nagradu dodijelio Cetinjanima koji su preko 300 dana protestovali na Kruševom ždrijelu, tražeći pravdu i odgovornost zbog dva masovna ubistva na Cetinju, u kojima je život izgubilo 23 ljudi, među kojima četvoro djece. Nagradu je u ime Cetinjana primila Vesna Pejović, koja je u prvom masovnom ubistvu na Cetinju ostala bez kćerke i dvojice unuka. Publika je u velikoj sali KIC-a ispratila Vesnu Pejović velikim aplauzom, stojeći tokom cijelog njenog potresnog i emotivnog obraćanja.

Jasni i hrabri ljudski glas Crne Gore

Obrazlažući zašto je CGO nagradu ove godine dodijelio Cetinjanima, porodicama koji su ostali bez njamilijih u masovnim ubistvima, Uljarević je istakla da su oni "simbol dostojanstva, nepokolebljive borbe za istinu, pravdu i odgovornost".

– Ljudi koji su izabrali otpor nepravdi i gubitku koji bi većinu slomio. Njihova borba ogolila je institucionalnu pasivnost, nedostatak empatije i solidarnosti i otvorila pitanja na koja država i dalje ćuti. Pitanja o kojima vidimo koliko je Crna Gora danas strana sama sebi. Umjesto zaštite dobili su teret, umjesto podrške tišinu, a ipak su vođeni odgovornošću prema zajednici i prema sebi, više od 300 dana stajali na Kruševom ždrijelu i tražili pravdu za 23 ugašena života među kojima i četvoro djece. Zbog njihove snage, istrajnosti i brige za javno dobro, zbog toga što su u trenutku kolektivne ranjivosti bili glas razuma, nepokolebljivosti i solidarnosti, građani i građanke sa Kruševog ždrijela nesporni su dobitnici nagrade za afirmaciju ljudskih prava i građanski aktivizam za 2025. godinu - rekla je Uljarević.

"Oni zaslužuju da budu osvijetljeni na ovoj pozornici, ne kao glas ili sjenke posrnulog društva, već kao jasni i hrabri ljudski glas Crne Gore", zaključila je Uljarević.

Kako je istakla na početku ovu nagradu doživljava kao melem za njene rane, jer je satkana od ljudi velikog srca, a, dodala je da smatra da Crna Gora i dalje ima više onih sa velikim srcem. Istakla je i da je njena borba duga i muktorpna, i da ne prolazi bez padova, jer je izgubila najmilije. No, ustala je i krenula u borbu, kaže Pejović upravo zbog svoja tri anđela, i to ne da bi tražila nemoguće - da se oni vrate, već da sva djeca, i to ne samo crnogorska, već cijelog svijeta, imaju pravo da žive, da život ima pravo.

Zahvalila je Ombudsmanu za ljudska prava, kao i svojim sugrađanima i saborcima za istinu sa Kruševog ždrijela koji su zajedno s njom ukazivali i ukazuju na propuste u sistemu.

– Moju ranu ništa ne može zaliječiti. Ali, htjela sam da institucije rade svoj posao kako treba. Nije tu bilo ništa izmišljeno, tu je sve bilo očigledno, ali su ljudi zažmirili. I ja sam samo malo od njih tražila, za ovo moje mnogo, ali, pojedini se nisu udostojili ni to da urade - rekla je Pejović, citirajući na kraju Dostojevskog: "Svi ideali ovog svijeta nisu vrijedni suza jednog djeteta".

Preuzmite našu aplikaciju