Ovi organi su ugroženi ljetnim računanjem vremena

Ljetno računanje vremena 2023. godine počelo je u nedjelju, 26. marta. U noći između subote, 25. marta, i nedjelje, 26. marta, kazaljke su pomjerene za jedan sat unaprijed, dakle sa 2 na 3 sata. Spavali smo sat vremena manje, ali će dan biti duži.

Usklađen ritam

Pomjeranje vremena može da “izbaci” naše tjelesne satove iz usklađenog ritma.

Pomjeranje sata utiče na cirkadijalne ritmove tijela – fizičke, mentalne kao i promjene ponašanja. Vaša tijela očekuju da se određene stvari dogode u određeno vrijeme u toku dana (poput spavanja, buđenja i jedenja) na osnovu sunčevih signala i toga što radite te stvari iznova i iznova u isto vrijeme svakog dana.

Kada promjenite tu rutinu, čak i za sat, vaši cirkadijalni ritmovi se blago poništavaju, prenosi Avaz.

Tačnije, cirkadijalni ritmovi postaju blago neusklađeni u odnosu na vrijeme na satu, što može odbaciti vrijeme nekoliko dnevnih procesa koji se dešavaju u tijelu (kao što su san, varenje i kardiovaskularno funkcioniranje).

Doktor Dragan Hrnčić, profesor Medicinskog fakulteta u Beograd objasnio je uticaj pomjeranja sata na rad srca.

Infarkt miokarda

- Podaci nisu pretjerani, studije su to dokazale u razvijenim zemljama kao što su SAD, gdje ima veći broj vremenskih zona i samim time hronobiologija je polje koje se više istražuje.

Potom skandinavske zemlje, koje imaju specifičan odnos perioda dnevne svjetlosti i njenog odsustva.

Studije iz tih zemalja pokazuju da na populacionom nivou, kada gledamo širu sliku a ne pojedinca, na dan pomjeranja sata i poslije prelaska na ljetno računanje vremena, postoji značajno veća incidencija infarkta miokarda i atrijalne fibrilacije - objasnio je ljekar.

Pomjeranje sata, dodaje, dovodi i do pada koncentracije, do povećanog broja saobraćajnih nesreća, jer zbog tog ukradenog sata nama se smanjuje kvalitet sna.