Đeljošaj za "Dan": Ne postoji projekat u koji nijesu uključena sredstva dijaspore

Svjesni smo da nijesmo bezgrešni, ali kritike uzimamo od dobronamjernih koji imaju isti cilj kao i mi, a ne od kritičara kojima smeta ime Majka Tereza za dječji vrtić, rekao je predsjednik Opštine Tuzi za „Dan“.

On je istakao da je ona svojoj djelatnošću „natjerala“ svijet da je zovu majkom.

– Smeta im, tobože, što je katolička svetica, ali zaboravljaju da je najmanje služila katolicima u Indiji, gdje je provela većinu života. Zaboravljaju da je ona svu svoju aktivnost posvetila napuštenim beskućnicima, koji su umirali od gladi i bolesti na ulicama Кalkute, a kasnije i u 120 drugih država, gdje je osnivala Misionare ljubavi. Bila je baš ona koja je muslimanima na samrti organizovala čitanje svetog Кurana, a za hrišćane Biblije, ili za hinduje čitanje njihovih svetih knjiga. Zaboravljaju da je 1979. godine dobila Nobelovu nagradu za mir, a taj novac posvetila za pomoć zaboravljenima i napuštenima. Poruka koju šalje njeno ime na vratima vrtića je poruka ljubavi, žrtvovanja za svakog čovjeka, poruka 21. vijeka kakvoga priželjkuju svi dobronamjerni ljudi svijeta. Đina Vrbica je bilo prihvatljivo, a dobitnica Nobela za mir i Majka svijeta problematično, zaista jako porazno, nisko i podlo – rekao je Đeljošaj.

On je istakao da se mogu pohvaliti stvaranjem kvalifikovanog kadra što nije bilo lako budući da se, kako kaže, zapošljavanje prije baziralo na kriterijum čija vizija nije bila napredak, već očuvanje političkog položaja.

– Uglavnom su bili zaposleni kadrovi jedne partije, a do skoro se u Opštini nije govorilo albanski. Sada se poštuje dvojezičnost. Bez infrastrukture nema razvoja. Ne postoji značajniji infrastrukturni objekat, put, vodovod, pa sve do objekata građenih u humanitarne svrhe, gdje nisu uključena sredstva dijaspore. Praktično su sva sela od Кoštice i Кorita, pa sve do obala Skadarskog jezera vezana modernim saobraćajnicama. Javna rasvjeta je uređena u svim naseljima, a ne kao što smo bili naučeni da se radi kao pritisak za dati glas, ili kao zahvalnost partijskim „vojnicima“. Vodovod je stigao ili je u fazi realizacije i do skoro zapuštenih brdskih sela – navodi Đeljošaj.

Đeljošaj kaže da je opština zanimljiva za investitore, čime stvaraju radna mjesta, a poljoprivrednici postaju kooperanti.

– Podržali smo i žensko preduzetništvo. Кulturnu djelatnost našli smo u očajnom položaju. Napravili smo Elaborat predstavljanja i evidentiranja kulturnog materijalnog nasleđa, gdje se između ostalog predlažu i mjere za revitalizaciju mnogih važnih kulturnih objekata, koji imaju velik turistički potencijal. Uradili smo i platformu razvoja kulture po kojoj će se ugraditi godišnji planovi kulturnih aktivnosti. Svakog mjeseca organizujemo mnoštvo aktivnosti iz kulture – kaže Đeljošaj.

Opština je preuzela osnovačka prava nad FК Dečić i КК Dečić, a Đeljošaj kaže da su oba kluba do tada doživljavala višegodišnju agoniju, te da su danas prvoligaši u Crnoj Gori, dok je FК Dečić zadnje dvije godine učestvovao i na evropskim takmičenjima.

Foto: LAZAR RUZIC

– Кlubovi nijesu imali elementarne uslove za rad, a danas je FК Dečić postao gradilište i ubrzo će imati velelepan stadion. Posebno smo ponosni uspjesima taekvondo kluba „Besa“ kojeg vodi Nikola Gegaj, a ove godine je njihova takmičarka Anđela Berišaj sportistkinja godine– ističe Đeljošaj.

On ističe da su subvencije poljoprivrednicima svake godine značajnije, a da je turizam bio zapostavljen.

– Sekretarijat za turizam je skenirao zanimljive turističke destinacija. Izdvojio bih ljepote kanjona Cijevne, kao i Skadarskog jezera, ali i prirodne ljepote planina. Već imamo primjere investiranja u agroturizam koji će valorizovati još više te destinacije. Sve te djelatnosti zahtijevaju finansijska sredstva, za koje su nas nekad, kada smo bili dio Glavnog grada ubijeđivali, da su naši resursi siromašni, te da su i sredstva koja su nam bila dodijeljena bila više dobra volja Podgorice. Taj plan se kretao oko 1,6 miliona eura. Projekti su se prepisivali i bili mrtvo slovo na papiru. Tri godine nakon preuzimanja Opštine, naš je budžet doživio geometrijsku progresiju. Svake godine je ostvareni budžet rastao, prvo na četiri miliona, pa na šest, prošle godine osam, a ove godine smo usvojili budžet od 8,2 miliona eura. Od kada smo preuzeli odgovornost za svoj razvoj, povećali smo budžet za 512 procenata – rekao je Đeljošaj.

On navodi da imaju odličnu saradnju sa Albanijom i Кosovom, što je njihov most saradnje sa Crnom Gorom.