(VIDEO/FOTO) Počeli Dani meda: Zlatne kapi prirode i oprema za pčelare

Posjetioci su imali priliku da od domaćih proizvođača kupe med različitih vrsta, propolis, polen i druge proizvode, ali i da se upoznaju sa izazovima sa kojima se pčelari suočavaju. Manifestacija će trajati tri dana.

Predsjednik Udruženja pčelara Podgorice Milan Bracanović, kazao je da je ovo najstarija manifestacija koja traje u kontinuitetu.

- Manifestaciju zajednu organizuju dva pčelarska udruženja - Udruženje pčelara Podgorica i Udruženje pčelara Crnogorska pčela koji broje preko 500 registrovanih pčelara. To je četvrtina svih pčelara u Crnoj Gori i ovo je pravo mjesto i prilika za sugrađane da dođu i kupe ono što je provjereno i kvalitetno - kaže Bracanović.

Predsjednik Udruženja "Crnogorska pčela" Miloje Vujošević poručio je da je cilj da manifestacija dopre do što većeg broja građana i podstakne njihovo interesovanje za domaće pčelinje proizvode.

– Nadam se da će ovaj događaj doprijeti do građana u našem gradu i samim tim povećati njihovo interesovanje što će biti u korist i našu i njihovu. Ovo je prilika da od provjerenih i uzornih domaćina kupe najbolje proizvode koje nude naše pčelice. Mi ćemo se i dalje truditi da uz podršku Ministarstva poljoprivrede, Glavnog grada i Saveza pčelarskih organizacija Crne Gore kroz aktivnosti stvorimo bolje uslove i olakšamo rad pčelarima - istakao je Vujošević.

Predsjednik Saveza pčelarskih organizacija Crne Gore Radule Miljanić naglasio je da "Dani meda" predstavljaju mjesto susreta pčelara, stručnjaka, proizvođača i svih koji cijene prirodu i kvalitetne pčelinje proizvode.

– Ova manifestacija nije samo prilika da predstavimo med i druge pčelinje proizvode, već prilika da se podsjetimo koliko su pčele važne za naš život. Njihov značaj daleko prevazilazi proizvodnju meda, one oprašuju biljne, čuvaju biodiverzitet i imaju nezamjenjivu ulogu u proizvodnji hrane. Zato možemo reći da briga o pčelarstvu znači i briga o našoj budućnosti - kaže Miljanić.

Generalni direktor Direktorata za poljoprivredu Miroslav Cimbaljević kazao je da 32 godine kontinuiranog održavanja manifestacije svjedoče o značaju i kvalitetu pčelarstva u Crnoj Gori.

– Dva udruženja koja organizuju manifestaciju okupljaju gotovo četvrtinu registrovanih pčelara u državi, što pokazuje koliko je ovaj sektor važan za Podgoricu, ali i za sve druge krajeve Crne Gore. Biljna proizvodnja ne bi mogla da postoji bez pčelarstva. Čak i u godinama kada pčelari nemaju odgovarajuće prinose, njihov doprinos biljnoj proizvodnji je veliki – kazao je Cimbaljević.

On je najavio da će Ministarstvo poljoprivrede nastaviti da jača mjere podrške pčelarima, te da će u narednom periodu raditi na unapređenju pravilnika i evidencija u ovoj oblasti.

Andrija Radoman

-NEMANJA VLAHOVIć

– To što imamo rast broja registrovanih proizvođača i košnica pokazuje da se sektor razvija. Preciznije evidencije omogućiće da mjere agrarne politike budu još bolje i kvalitetnije. Ministarstvo će, u saradnji sa udruženjima, nastaviti da podržava manifestacije, studijske posjete i druge aktivnosti koje doprinose razvoju pčelarstva – rekao je Cimbaljević.

Štandovi su bili puni pčelinjih proizvoda. Na štandu specijalizovane radnje "Bio bi" mogla se kupiti i oprema. Milica Kadović iz ove radnje, kazala je da im je veliko zadovoljstvo što i ove godine učestvuju na tradicionalnoj manifestaciji "Dani meda".

– Ovo je divna prilika koja okuplja ljubitelje prirode, zdravog načina života i naravno, pčela. Pčelarska godina za nama bila je izazovna, ali i poučna. Kao i svaka sezona, donijela je svoje uspone i padove. Klimatske promjene i vremenske prilike sve više utiču na rad pčelara. Ipak, zahvaljujući trudu, znanju i ljubavi prema pčelama, uspjeli su da očuvaju kvalitet i kontinuitet u proizvodnji. Naš cilj u Bio Biu je da spojimo tradiciju i savremene tehnologije pčelarstva. U našoj ponudi nalaze se proizvodi od pčela – med, propolis, polen, perga – ali i širok asortiman pčelarske opreme, od košnica i ramova do savremenih alata za profesionalne i hobi pčelare - kaže Kadović.

-NEMANJA VLAHOVIć

Kadović ističe da im je važno važno što njihovi proizvodi dolaze direktno iz prirode, bez dodataka i obrade koja bi umanjila njihovu vrijednost.

– Takođe, trudimo se da svakom kupcu ponudimo ne samo proizvod, već i znanje, podršku i savjet. Na kraju, želim da istaknem da je ova manifestacija prilika da razmijenimo iskustva, upoznamo nove ljude i promovišemo pčelarstvo kao oblast koja je ključna za našu prirodu i zdravlje. Pozivamo sve posjetioce da dođu do našeg štanda, probaju naše proizvode i osjete duh pčelarske zajednice - navodi Kadović.

Među izlagačima je bio i pčelar iz Podgorice Miodrag Janković, koji je posjetiocima ponudio med sa Komova i Gostilja. On je kazao da je ove godine na Međunarodnom sajmu u Tuzli osvojio dvije medalje za med, a da se kupci najčešće opredjeljuju prema sopstvenom ukusu.

– Više se traži planinski med, dok moje kćerke vole livadski. To je stvar ukusa, a o kvalitetu ne treba raspravljati. Pčelarim pet-šest godina i još učim. Imam pčelinjak sa oko 100 košnica, a prešao sam i na organsku proizvodnju – ispričao je Janković.

Kako je objasnio, jedan od razloga za prelazak na organsko pčelarstvo bila je želja da izbjegne upotrebu amitraza, sredstva koje se koristi u borbi protiv varoe, parazita koji ugrožava pčelinja društva.

-NEMANJA VLAHOVIć

Dugogodišnji pčelar Andrija Radoman kazao je da na manifestaciji učestvuje od njenog petog izdanja, zbog čega sebe doživljava kao dio tradicije koja traje decenijama.

– Pčelarim 32 godine i mogu se nazvati podgoričkim djetetom "Dana meda". Od petog sajma sam ovdje i drago mi je što smo nastavili tradiciju i trudili se da manifestacija bude sve bolja. Nadamo se da će biti dobra posjećenost. Pozivam građane da dođu, upoznaju pčelare i sami izaberu med koji im se dopada – kazao je Radoman.

On je istakao da posjetiocima nudi različite vrste meda, među kojima su durmitorski med iz Donje Bukovice i sa Žabljaka, kao i med sa područja Rijeke Crnojevića i Malesije. U ponudi ima i mješavine meda, polena i propolisa.

– Durmitorski med sadrži nektar sa biljaka poput borovnice i maline, kao i sa livada koje cvjetaju u tom periodu. Godina je zavisila od područja do područja. Uspio sam da dobijem nešto meda, ali ne mogu reći da je prinos bio onakav kakav sam želio. Ipak, meda je bilo – rekao je Radoman.