Gubici gradskog Vodovoda na mreži 51 odsto: Ispumpaju 42 miliona kubika vode, a pola se prospe

Nišavić navodi da se godišnje u sistem upumpa 42 miliona kubika vode, od čega se 50 odsto izgubi u mreži.

– Uspjeli smo da za tri procenta smanjimo gubitke što nije malo jer se radi o ogromnoj količini kubika koji se ispumpaju u toku godinu sa vodoizvorišta. Imamo 42 miliona kubika koliko se upumpa u sistem i od toga se oko 50 odsto izgubi u mreži. Do tih gubitaka dolazi zbog nelegalnih priključaka, tehničkih gubitaka i dotrajale mreže koja jednim dijelom nije zamijenjena. Mi se akcijama koje sprovodimo, ugradnjom nove opreme i zamjenom cjevovoda, borimo sa gubicima i to je negdje rezultiralo njihovim smanjenjem za tri odsto gubitaka – navodi Nišavić.

Aleksandar Nišavić, direktor Vodovoda

- M.VUJISIć

Nišavić navodi da će i u ovoj godini nastaviti da pripremaju akciju koje će obuhvatiti otkrivanje nelegalnih potrošača na mreži.

– U toku je akcija obilaska samih čvorišta. Tamo gdje otkrijemo kvarove urgentno se mijenjaju, pogotovo ako su u pitanju kvarovi na većim profilima koji značajnije utiču na gubitke i na sami pritisak u sistemu i dostupnost potrošačima. Najviše nelegalnih priključaka i problema sa vodosnabdijevanjem imamo na obodima grada. Imamo situaciju da se voda iz sistema, namijenjenog za osnovne potrebe, koristi za poljoprivrednu proizvodnju i to utiče na redovno vodosnabdijevanje – kaže Nišavić.

(VIDEO) Počelo odbrojavanje Glavnom gradu: Od 15. juna bez direktora, prijeti prinudna uprava

Direktor Vodovoda navodi da su od početka godine otkrili 20 nelegalnih priključaka.

– Protiv građana koji su se nelegalno priključili smo podnijeli krivične prijave, a priključke smo ukinuli. Sada je period godine kada je ta aktivnost izražena i apelujem na potrošače da izbjegnu krivičnu odgovornost ali i kazne te da racionalno koriste vodu – navodi direktor Vodovoda.

Aleksandar Nišavić dodaje da su "divlji" priključci pronađeni u naseljima van užeg centra grada. Kontrolom je utvrđeno da se voda koristi za nalivanje zelenih površina, zasada, pranje automobila, stočarstvo...

– Sistem vodosnabdijevanja nije namijenjen za te djelatnosti, a projektovan je tako da zadovolji osnovne potrebe potrošača. Postoje drugi izvori vodosnabdijevanja koje se mogu koristiti za ove djelatnosti poput bunara – naveo je Nišavić.