Kvorum zaustavio odgovor Ustavnom sudu oko formiranja Komisije za mjesne zajednice

Na sjednicu odbora došli su samo predsjednik Mitar Šušić (Nova) i Branislav Radičević (PES), dok su izostali Mitar Paunović (Demokrate), Drago Šundić (Pokret za Podgoricu), Vladimir Bulatović (DNP), odbornici DPS-a Ksenija Aranitović, Filip Terzić i Maša Vujović, kao i Miloš Mašković (ES).

Inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti formiranja komisije Ustavnom sudu podnijela je sekretarka za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom Slađana Anđušić, navodeći da je usvajanjem odluke, Skupština povrijedila ustavni princip podjele vlasti iz člana 11 Ustava Crne Gore, kao i odredbe Zakona o lokalnoj samoupravi i Evropske povelje o lokalnoj samoupravi. Ukazala je i da je Skupština Glavnog grada „izašla iz okvira svojih zakonskih ovlašćenja donošenja propisa i nadzora, te je nesporedno zakoračila u izvršnu funkciju“.

Odgovor na inicijativu, koji čeka da bude poslat, pripremila je Milja Popović, v.d. sekretarka gradskog parlamenta, predlažući da se ona ne prihvati. U odgovoru navodi da opravdanost donošenja osporene odluke proizilazi iz potrebe da se propis o mjesnim zajednicama što prije počne primjenjivati, odnosno da se predloži dinamika sprovođenja i izaberu organi mjesnih zajednica ili ako je to nemoguće pristupi njenoj izmjeni i dopuni.

– Na ovaj način će se otkloniti sumnja u primjenjivost pojedinih rješenja odluka ili blokadu njene primjene usljed nedostatka političke volje neophodne za njeno sprovođenje - navedeno je u odgovoru.

Kao pravni osnov navode 43 Zakona o lokalnoj samoupravi, a komisiju su formirali kao „povremeno radno tijelo za izvršenje određenih poslova za potrebe Skupštine“. Navode da su Odluku o mjesnim zajednicama od njenog donošenja pratili prigovori koji se tiču saglasnosti pojedinih odredbi sa Ustavom Crne Gore i Zakonom o lokalnoj samoupravi.

– Ova pitanja su otvorena u nekoliko inicijativa koje su podnijete kod Ustavnog suda radi ocjene ustavnosti i zakonitosti pojedinih odredbi kojima se uređuje postupak podjele i spajanja mjesnih zajednica, izbora organa i određivanje v.d. predsjednika savjeta – navode u odgovoru.

Kako navode, u primjeni Odluke o MZ ključna je uloga Skupštine, predsjednika parlamenta i radnog tijela nadležnog za izbor i imenovanja.

– Činjenica je da je od stupanja na snagu Odluke o MZ, 5. juna 2025. godine do donošenja osporene odluke o obrazovanju komisije nije preduzeta nijedna radnja u cilju održavanja izbora i konstituisanja organa MZ. Ovo je sa pravom u javnosti, i u Skupštini Glavnog grada, otvorilo pitanje razloga za njeno nesprovođenje, a samim tim dovelo do obrazovanja privremenog radnog tijela čiji je zadatak da prati pripremu realizacije odluke iz domena nadležnosti Skupštine – navedeno je u odgovoru.

Glasali protiv komisije za sprovođenje Odluke o MZ, pa predložili članove

Ona tvrdi da Skupština „nije izašla iz okvira svojih ovlašćenja donošenja propisa i nadzora“. Skupština nije „neposredno zakoračila u izvršnu funkciju“ što je tvrdnja podnosioca inicijative“. U odgovoru se navodi da nije ispoštovan utvrđeni rok od 12 mjeseci o obrazovanju organa mjesnih zajednica, nije donijeta odluka o raspisivanju izbora iako je prošlo više od 15 mjeseci od njenog stupanja na snagu.