(FOTO) Piperska luča slobode za 150 godina slavne bitke na brdu Trijebač

Povodom 150 godina od slavne bitke u oslobodilačkom ratu protiv Osmanskog carstva na ovom brdu, kod spomen-obilježja podignutog u čast žrtvama oslobodilačkih ratova i Drugog svjetskog rata, održana je akademija „Piperska luča slobode“, u organizaciji Udruženja boraca NOR-a i antifašista Podgorice, Udruženja za razvoj Pipera i Mjesne zajednice Rogami.

Sa ovog mjesta, nadomak Ravnog Laza, gdje je 8. jula 1941. godine donesena istorijska odluka o podizanju Trinaestojulskog ustanka, još jednom je ukazano na značaj očuvanja sjećanja na slobodarsku tradiciju Pipera i Crne Gore. Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da se na Trijepču branila sloboda Crne Gore.

– Postoje događaji koji su u istoriji ispisani velikim slovima, a postoje i oni koji su uprkos svom značaju, hrabrosti i žrtvi koju su nosili ostali nepravedno u sjenci. Bitka na Trijepču pripada upravo takvim događajima. Na ovom prostoru, na južnim vratima Pipera, 6. septembra 1876. godine branilo se mnogo više od jednog brda i jednog vojnog položaja. Branila se sloboda i budućnost Crne Gore - kazao je Milatović.

On je istakao da se poslije velikih crnogorskih pobjeda na Vučjem dolu i Fundini, osmanska vojska je pokrenula novu ofanzivu prema Piperima.

– Crnogorska vojska pod komandom vojvode Boža Petrovića vodila je na ovom prostoru cjelodnevnu i tešku borbu. Na Trijepču su se tokom dana vodile borbe za ključne položaje. Svaki novi juriš značio je novu žrtvu i novu odluku da se ne odstupi - kaže Milatović.

Pobjeda na Trijepču, kako je kazao Milatović, bila je jedna od važnih pobjeda crnogorske vojske na ovom pravcu i dio borbi kojima je zaustavljeno dalje osmansko ofanzivno djelovanje.

– Taj posljednji juriš ostao je kao još jedna potvrda koliko je sloboda Crne gore skupo plaćena. Osvajana je hrabrošću, čuvana žrtvom i prenošena sa jedne generacije na drugu. Zato danas kada se sjećamo Trijepča, sjećamo se prije svega ljudi koji su tog septembarskog dana prije 150 godina stajali na ovom brdu, ljudi koji su imali svoje porodice, svoje domove i svoju budućnost. Sjećamo se ljudi čija je hrabrost postala dio slobode koju su naslijedile generacije poslije njih. Njima danas dugujemo poštovanje i sjećanje - kaže Milatović.

– Crna Gora zato nema pravo da zaboravi Trijebač, kao što nema pravo da zaboravi ni Vučji do, ni Fundinu, ni Martiniće, ni Kruse i sva druga mjesta na kojima je ispisivana naša slobodarska istorija - poručio je Milatović.

On kaže da je naša obaveza da ta mjesta sačuvamo u kolektivnom pamćenju naroda i da generacijama koje dolaze prenesemo znanje o tome kako je stvarana sloboda koju danas živimo.

– Nasleđe koje su nam ostavili obavezuje i nas - da čuvamo državu koju smo naslijedili, da gradimo institucije kojima građani vjeruju, da njegujemo međusobno poštovanje, zajedništvo i budemo odgovorni prema zemlji koju ćemo jednog dana predati generacijama koje dolaze poslije nas. Sjećanje na Trijebač na puni smisao samo ako iz njega izvlačimo odgovornost za vrijeme u koje mi živimo. Na nama je da Crnu Goru učinimo snažnijom, uređenijom i sigurnijom i da slobodu za koju su naši preci podnosili najveće žrtve sačuvamo kao trajni temelj države - rekao je Milatović.

Član predsjedništva SUBNORA Crne Gore Zoran Bobo Ričević rekao je da istorijski značaj brda Trijebač i njegov geografski položaj i poštovanje crnogorske slobodarske tradicije opredijelili su Pipere, u prvom redu članove porodica poginulih u Drugom svjetskom ratu da, u saradnji sa Udruženjem boraca NOR-a Titograda, krajem šezdesetih godina prošlog vijeka podignu Spomen-obilježje sjećanja na Pipere poginule u oslobodilačkim ratovima Crne Gore u XIX i XX vijeku.

– Sjećanje se odnosi na 160 poginulih boraca u Veljem ratu, među kojima su i njih 17 poginulih na Trijepču, na 189 boraca poginulih u balkanskim ratovima, na 94 borca poginula u Prvom svjetskom ratu i 246 poginulih boraca i 54 žrtve fašističkog terrora u Drugom svjetskom ratu. Svima njima duboko se klanjamo uz zahvalnost za doprinos slobodi i nezavisnosti Crne Gore – poručio je Raičević.

Na akademiji „Piperska luča slobode“ prikazan je filmski zapis autora Đura Vučinića, koji sa više detalja objašnjava tok same bitke. U programu su učestvovali članovi KUD-a „Ljubo Božanović“, mladi guslar Vasilije Novaković koji je guslao „Prvi megdan serdara Jola Piletića“ i umjetnica Branka Šćepanović.