Skupština Glavnog grada: Krnić traži podatke o novcu sa Vladinog donatorskog računa

Ovu odluku predložili su odbornici Pokreta za Podgoricu Ranka Otašević i Dragutin Vučinić. Odbornik Vučinić kazao je da je na području Pipera izgoreo veliki broj zasada, kuća i da se javila potreba da se tim ljudima pomogne na neki način. 

- Ovdje prepoznajem ljude koji su bili na kritičnim mjestima u vrijeme požara u Piperima. Volonterizam je bio na nivou. Zahvalan sam ljudima koji su bili spremni da se bore sa vatrenom stihijom - rekao je Vučinić. 

Mirza Krnić (Preokret) kazao je da će podržati predlog odluke. On smatra da građanima koji su imali štetu treba pomoći. On je problematizovao to što je prošle godine otvoren donatorski račun od strane Vlade, a da građani još čekaju odgovor šta se desilo sa novcem. 

- Rečeno je da će se izvještavati o stanju na računu. Građani nemaju informacija koliko novca je prikupljeno i šta je bilo sa njim. Očekujemo podatke o donatorskom računu - kaže Krnić.  

Dragutin Vučinić kaže da se i oni pitaju gdje su pošla ta donatorska sredstva. 

Odbornik Pokreta za Podgoricu Miloš Krstović ističe da je ova tema veliki inter za građana. Prokomentarisao je to što odbornici opozicije nijesu bili u sali navodeći da je to dokaz koliko vode računa o građanima. 

Vladimir Bulatović (DNP) kaže da će podržati ovu odluku. Pozvao je građane da vide ko je trenutno u skupštinskoj sali. On je istakao da će DNP sve podržati što je dobro za građane, bilo da dolazi od gradonačelnika ili bilo kojeg drugog kluba odbornika. 

Odbornici su izglasali da se izmijeni odluka o imenovanju Savjeta društva sa ograničenom odgovornošću Lokolni javni emiter “Radio televizija Podgorica” tako što je izbrisano ime Tatjane Džudović koja je ranije podnijela ostavku na članstvo u savjetu. 

 

Nakon devet sati rasprave predstavnici organa uprave i preduzeća završili su davanje odgovora na odbornička pitanja.

Za osam mjeseci gubici na vodovodnoj mreži 53,54 odsto

Odbornicu DPS-a Milenu Jovović zanima kolika je količina vode koju je Vodovod i kanalizacija proizveo, te kolika je količina fakturisana krajnjim korisnicima tokom 2024, 2025. i u periodu od 1. januara do 31. avgusta 2026. godine? Jovović je zanimalo koliki je, za svaki od ovih perioda, procenat nefakturisane vode odnosno ukupnih gubitaka u sistemu, i kolika je procijenjena finansijska vrijednost te razlike.

Direktor Vodovoda Aleksandar Nišavić saopštio je da je u 2024. godini potisnut 41.586.241 kubik, isporučeno je 18.971.594 kubika, a da su na kraju te godine gubici iznosili 22.614.647 kubika odnosno 54,38 odsto. U 2025. godini potisnuto je 42.498.176 kubika,  isporučeno 20.482.569 kubika, dok su gubici iznosili 22.015.607 odnosno 51,80 odsto. Za osam mjeseci ove godine potisnuto je 29.082.092 kubika, isporučeno 13.512.988, dok su gubici na mreži 15.569.104 odnosno 53,54 odsto.

- Na visinu ukupnih gubitaka za prvih osam mjeseci tekuće godine, uticali su gubici iz jula i avgusta mjeseca koji su prelazili 55,5%, zbog povećane potrošnje uslovljene vremenskim prilikama (tropski dani i sušni period). Očekuje se da do kraja godine ukupan procenat gubitaka bude smanjen, jer ulazimo u period manje potrošnje, pa će isti biti na projektovanom nivou, to jeste na nivou ili ispod onog iz 2025. godine – kazao je Nišavić.

Milenu Jovović je zanimalo koliki procenat gubitaka očekuju na kraju naredne godine da bi mogli da prate stvarne efekte ulaganja. Aleksandar Nišavić je da rekao da je plan da sa sa nabavkom nove opreme i rekonstrukcijom, spuste gubitke na ispod 50 odsto, ali da je nezahvalno reći cifru jer se radi o trošnom sistemu. 

Predsjednik Skupštine Glavnog grada Srđan Perić pitao je za informaciju u vezi sa isitinitošću navoda da je neko od zaposlenih po prestanku radnog odnosa u sistemu Glavnog grada onemogućen da preuzme radnu knjižicu. Perić kaže da osobi koja je navršila 66 godina i željela je da ide u penziju, to joj nije dozvoljeno. 

Sekretarka Slađana Anđušić kazala je da su istiniti navodi da je Sekretarijat za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom, koji je istovremeno i jedinica za upravljanje ljudskim resursima, koja vodi kadrovsku evidenciju i kadrovke poslove, odbio da sprovede sporazum o prestanku radnog odnosa, koji je zaključen sa službenicom koja je ranije stekla uslov za penziju.

– U ovom slučaju službenica je ranije navršila 66 godina starosti, pri čemu nije donijeto rješenje o prestanku radnog odnosa po sili zakona, o čemu smo poslali pisano obavještenje organu lokalnu uprave i uputili na zakonsku proceduru, kao što smo postupili u svim drugim istovjetnim slučajevima. Zakonom o radu u članu 2 propisano je na koga se primjenjuje Zakon radu, dok je stavom dva propisano da se zakon primjenjuje i na zaposlene u državnim organima, organima državne uprave, jedinicama lokalne samouprave i javnim službama, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, kao posebnim zakonom koji se primjenjuje i na lokalne službenike i namještenike, propisani su načini prestanka radnog odnosa, a prestanak radnog odnosa po sili zakona normiran je članom 122, te je propisano da državnom službeniku, odnosno namješteniku radni odnos prestaje po sili zakona kad navrši 66 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja - danom donošenja rješenja. Imajući u vidu ustavno načelo da su svi građani jednaki pred zakonom, službenici Glavnog grada moraju biti tretirani na jednak način u istim pravnim situacijama, zbog čega je u ovom slučaju iniciran postupak inspekcijskog nadzora, koji je u toku - kazala je Anđušić. 

Anđušić je rekla da ostaje transparentna da svaki dokument pokaže.  

Srđan Perić kaže da je svaki čovjek važan u sistemu, te da su posebno dužni da prema ljudima sa 66 godina imaju poseban senzibilitet, jer oni nose institucionalno pamćenje. 

- Kada nekome prestane radni odnos niko nema pravo da mu zadržava radnu knjižicu, jer na taj način ta osoba ne može ostvariti pravo na penziju - ističe Perić. 

Sekretarka Anđušić je kazala da radni odnos prestaje kada se stekne uslov za penziju i donese rješenje, te da u ovom slučaju to rješenje nije donijeto. Ona je na kraju rekla da to više nije u pitanju jedan službenik, već četiri četiri izuzetka.

Odgovorio je Srđan Perić koji je istakao da je vrlo jednostavna situacija u pravnoj argumentaciji. 

- U disputima koje sam imao sa vama do sada pokazivalo se da sam ja u pravu, a ne vi. Takođe, mi imamo disput u vezi sa odlukom o MZ koju ste vi pisali koja je neprimjenjiva. Iz našeg prethodnog iskustva tražim da se uvedu institucije da presuđuju - ni vi ni ja. To radite ciljano - rekao je Perić. 

Reagovala je Slađana Anđušić poručujući Periću da je ne kvalifikuje. 

- Ja jesam ovdje gost, ali sam starješina organa i građanin Crne Gore. Vi sad mene teško kvalifikujete i optužujete pred čitavom javnošću. Molim vas da to ne radite. Ja vama kažem da četvoro službenika ovdje predstavlja izuzetak i koji je najbolji način da vidimo kako dalje da postupamo. Molim vas nemojte to da radite i odluku nijesma pisala ja nego radna grupa. Molim vas da se uvijek držimo istine. Ovo nije nimalo korektno - kaže Anđušić. 

Mirza Krnić (Preokret) pitao je zbog čega novi statuti privrednih društava u vlasništvu Glavnog grada uvijek nijesu stavljeni u skupštinsku procedure. Zanima ga i kada se planira njihovo upućivanje Skupštini Glavnog grada na usvajanje i registraciju promjena u CRPS-u.

Glavni administrator Ratko Orović saopštio je da je Zakonom o upravljanju privrednim društvima u vlasništvu države, propisano da su privredna društva u vlasništvu države odnosno lokalne samouprave dužna da usklade organizaciju i poslovanje sa ovim zakonom i izvrše registraciju tih promjena u CRPS-u u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu zakona.

– Do usklađivanja organizacije poslovanja organa društva i internih akata sa Zakonom o upravljanju privrednim društvima u vlasništvu države, privredna društva nastavljaju da posluju preko postojećih organa, radi obezbjeđenja kontinuiteta poslovanja društva – rekao je Orović.

Odbornika URA Miodraga Đuranovića zanimalo je u kojoj fazi je izrada Strategije vodosnadbijevanja Glavnog grada sa Veljim brdom i odvodjenja otpadnih voda iz buduceg naselja.

Đuranović je pročitao odgorvor direktora Vodovoda Aleksandra Nišavića koji je naveo da je izrada Studije vodosnabdijevanja Glavnog grada u završnoj fazi.

-Dostava prve verzije - nacrta se očekuje do sredine oktobra 2026.godine. Za projekat odvođenja otpadnih voda sa Velje brdo, urađeno je idejno rješenje nedostajuće dionice kanala 5, ishodovani su UTU i izmjenjen je glavni projekat kanala 5 - nizvodne dionice u smislu povećanja kapaciteta, na koju će se priključivati nedostajuća dionica. Izrada glavnog projekta nedostajuće dionice kanala 5 je u toku – piše u odgovoru Aleksandra Nišavića.

 

 

Božović neće podnijeti ostavku, očekuje izvinjenje DPS-a

Odbornica DPS-a Ana Krivokapić pitala je Aleksandra Božovića da li će podnijeti ostavku na mjesto direktora Deponije kako je najavio na sjednici u julu. Aleksandar Božović kaže da drži riječ.

- Moje izlaganje je bilo ako sam promijenio statut da ću podnijeti ostavku. U vezi sa tim, imenovan sam na funkciju v.d. izvršnog direktora 16.10.2023. god.dok sam na poziciju izvršnog direktora stupio 1.04.2024. godine i to shodno uslovima iz tada važećeg Statuta donesenog 13.12.2021. godine. Iz činjeničnog stanja, lako provjerljivog proizilazi da nisam mijenjao Statut društva što dalje implikuje da ostavku neću podnijeti - kaže Božović. 

On očekuje javno izvinjenje od Krivokapić jer je dobio od nadležnihinstitucija da je njegova žalba usvojena.  

- Za ono što ste me demonizovali javno prethodnih dana očekujem da uputite izvinjenje - ističe Božović. 

Krivokapić je rekla da ukoliko istitucije dokažu da ispunjava uslove za direktora ona će se javno izviniti. 

- Božović nije mogao imati pet godina radnog iskustva sa visokom stručnom spremom, kao ni na rukovodećem mjestu. Sam oglas nije bio u skladu sa statutom, već je u njemu kao uslov postojalo samo pet godin radnog iskustva. Znači iz statuta je uklonjeno pet godina radnog iskustva na rukovodećem mjestu. Upravni odbor je namjerno izostavio to kako bi bio izabran za direktora - kaže Krivokapić.

Cijeneći da se radi priprema budžeta za sledeću godinu, da li možemo očekivati veća izdvajanja za sport, pitao je Stefan Šaponjić, odbornik DPS-a. On kaže da su izdavanja za sport mala.  

- Podgorica je izabrana za Prijestonicu mladih 2028. godinu i ne bi smjeli da imamo mala izdavanja za sport - kaže Šaponjih. 

On ističe da sa skromnim davanjima od 3.000 eura ne može se pokriti ni dva mjeseca funkcionisanja kluba. Smatra da nema građanskog aktivizma da pomognu sportske klubove. 

Sekretar za finansije Balša Špadijer kaže da za je ovu godinu po osnovu transfera institucijama sporta planirana su sredstva u iznosu od 5.400.000 eura, od kojih je današnja realizacija na nivou 91,16 procenata ili 4.922.729 eura. On je kazao da je postupak pripreme budžeta za 2027. godinu je u toku, te da se rade projekcije kako na prihodnoj, tako i na rashodnoj strani budžeta, uz analizu dostavljenih zahtjeva potrošačkih jedinica. Špadijer kaže da je Sekretarijat za sport uputio zahtjev za dodjelu budžetskih sredstava za 2027. godinu, koji obuhvata transfere institucijama sporta i pojedincima u ukupnom iznosu od 7.173.000 eura.

– Shodno zakonskim odredbama predlog Odluke o budžetu potrebno je dostaviti Skupštini Glavnog grada najkasnije do 1. decembra tekuće godine. Konačna struktura budžeta zavisiće, sjedne strane od procijenjenih prihoda, a sa druge strane od zakonom propisanih obaveza i planiranih izdataka. Imajući u vidu da je izrada budžeta u toku nije moguće preciznije govoriti o njegovoj konačnoj strukturi, odnosno obimu sredstava koja će biti opredijeljenja za pojedine namjene, pa tako ni kada su u pitanju izdaci za sport - kaže Špadijer. 

 

Za izradu novog PUP-a Podgorice treba godinu i po dana

Odbornik DPS-a Stefan Ćulafić pitao je sekretara za prostorno planiranje da li smatra ostvarivim da se do januara naredne godine izradi i usvoji novi lokalni Prostorno urbanistički plan Podgorice. On je pitao da li će i ko snositi odgovornost kada se zakonske norme prekrše. Ćulafić navodi da je dobio pisani odgovor ali da njim nije zadovoljan jer je dobio opšte ocjene.

Sekretar za prostorno planiranje Gavrilo Vuković kazao jeda planiranje prostora ne treba posmatrati isključivo kroz rok za donošenje planskog dokumenta.

- Jednako važan cilj mora biti kvalitet planskih dokumenata koji se donose, njihova stručna utemeljenost, međusobna usaglašenost i, prije svega, njihova primjenjivost u praksi. Planska rješenja koja se danas utvrđuju će dugoročno definisati prostorni, infrastrukturni, ekonomski i ukupni razvoj Podgorice, zbog čega se značaj ovog procesa ne može svesti samo na pitanje datuma njegovog završetka – rekao je Vuković, poručujući da će važeći plan važiti do donošenja novog.

Ćulafić je naveo da Vuković neće da licitira sa datumima.

-Ovo je tema koja nije bila u prethonom periodu prijatna za odbornike Demokratske partije socijalista. Sada imamo priliku da radimo kako treba, a ne radimo – kazao je Ćulafić.

Ćulafićeve navode da se ništa ne radi po pitanju planske dokumentacije opovrgao je Saša Mujović, gradonačelnik. 

- Nema toga nerada koji mi možemo pokazati i koji bi bio toliko štetan kao urbicid koji je napravljen za vrijeme vaše vlasti. Itekako se radi. Imao sam razgovor sa gospođom koja je na čelu projetnog tima  i njena je projekcija da nam za izradu novog PUP-a Podgorice treba godinu i po dana od momenta kada su počeli da rade. Rok do kraja godine nije realan i naravno da ćemo to u koordinaciji sa Ministarstvom prostornog planiranja i izmijeniti – kazao je Vuković. 

Odbornicu DPS-a Kseniju Aranitović interesovalo koliko je lica zasnovalo radni  ods i  bilo radno angažovano u Deponoiji od dana kada je Aleksandar Božović stupio na dužnost direktora pa do momenta sačinjavanja odgovora na odborničko pitanje. Ona je pitala po kojim kriterijumima, postupcima, i pravnim osnovima su oni angažovani i d ali je svako lice na dan prijema ispunjavalo uslove radnog mjesta.   

Aleksandar Božović kazao da u periodu vršenja funkcije izvršnog direktora, odnosno od 01.aprila 2024. godine do dana sačinjavanja ovog odgovora, važili su  Zakon o radu, Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Deponije od 20.11.2023. godine i Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Deponija od 28.02.2025. godine.

– Pravni osnov za prijem sadržan je u odredbama članova 24 i 51 Zakona o radu. U martu 2026. godine u Deponiji, izvršena je kontrola od strane inspekcije rada, za period od 01.04.2024. godine do dana vršenja kontrole, te utvrdila par nepravilnosti koje su po instrukcijama pomenute inspekcije ispravljene u skladu sa zakonom - naveo je Božović. 

On je istakao da je 54 zaposlena preuzeto iz preduzeća i agencija, od 1. aprila 2024. do postavljanja pitanja tri su oglasa bila. 

- Da to nije neka novina ukazaću vam od 2020. do 2023. godine taj broj je bio 60 koje smo preuzeli od drugih poslodavaca i na to shodno zakonu imamo pravo - kaže Božović. 

Filip Terzić (DPS) ukazao je da je u toku rekonstrukcija Bokeške, Vučedolske i Ulice slobode, a da je 21. avgusta pokrenut postupak izrade idejnog rješenja i glavnog projekta rekonstrukcije Trga nezavisnosti, čijom je dokumentacijom izričito predviđeno da rekonstrukcija Trga treba da obuhvati i okolne ulice koje se na njega nadovezuju - Bokešku, Vučedolsku, Miljana Vukova, Novaka Miloševa i Ulicu slobode. Njega je zanimalo da li postoji jedinstven, fazno usklađen projekat rekonstrukcije centralne gradske zone, ko ga je izradio, i koje su konkretne mjere predviđene kako već rekonstruisane ulice ne bi bile ponovo raskopavane.

Direktor Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice Bajko Vučićević kaže da će se okolne ulice koje se nadovezuju na trg, uključujući Bokešku ulicu, Vučedolsku ulicu, Ulicu Miljana Vukova, Ulicu Novaka Miloševa i Ulicu slobode, tokom procesa projektovanja sagledati u mjeri u kojoj utiču na pješačke tokove, nivelaciju, pristupačnost, odvodnjavanje …

Odbornik DPS-a Mensur Šaljaj pitao je šta Glavni grad može i namjerava da uradi za FK Ribnica kao i da li će izgradnja stadiona biti konkretno planirana kroz budžet Glavnog grada za 2027. godinu. Njega je zanimalo da li je aktuelna većina u Skupštini Glavnog grada spremna da podrži inicijativu da se Fudbalskom klubu Ribnica ustupi potrebna četvrta parcela, izvrše neophodni infrastrukturni radovi i pruži podrška Glavnog grada u stvaranju uslova za izgradnju stadiona.

Šaljaj je pročitao I odgovor Borisa Spalevića, zamjenika gradonačelnika, koji je bio odsutan zbog obaveza. Spalević je u odgovoru kazao da se ne može od izvršne vlasti tražiti da bez provjere i pravnih i tehničkih uslova nastavi ono što je, kako je reako, naopako urađeno, kada je 2016.godine donijeta skupštinska odluka kojom je gradska imovina data na korišćenje do 2026. godine.

– Budžet za 2027.godine je u fazi pripreme, a za razliku od 2016. godine ukoliko nadležne službe utvrde da postoji zakonska i tehnička mogućnost za gradnju, ako se jasno definišu prava i obaveze svih strana i ako se na adekvatan način zaštiti imovina Glavnog grada, onda će se o konkretnom rješenju razgovarati. Teško je objasniti zašto ste 2016. godine dali gradsku imovinu, a nijeste do kraja uredili ni uslove, ni obaveze, ni zaštitu interesa Glavnog grada – piše u Spalevićevom odgovoru.

Maša Vujović (DPS) pitala je koliko je lica zasnovalo radni odnos ili je bilo radno angažovano od kada je Nemanja Gajović stupio na družnost izvršnog direktora Zelenila. Ona je tražila podatke o ukupnom broju lica, broju javnih oglasa, broju preuzetih lica i broju lica angažovanih preko agencije.   

Nemanja Gajović kazao je da od dana stupanja na dužnost izvršnog direktora, od 4. juna 2025. godine, pa do dana sačinjavanja ovog odgovora, zasnivanje radnog odnosa u društvu sprovodi se isključivo putem javnog oglašavanja.

– Lica sa kojima je zaključen ugovor o radu, po raspisanim javnim oglasima, uz prijave na oglas su dostavlila potrebnu dokumentaciju o ispunjavanju opštih i posebnih uslova za zasnivanje radnog odnosa, pa je prije donošenja Odluke o izboru kandidata ро raspisanom javnom oglasu utvrđeno da ispunjavaju opšte i posebne uslove za zasnivanje radnog odnosa. Ukupan broj zaposlenih po javnom oglasu za traženi period iznosi 26 od čega u 2025. godini radni odnos je zasnovalo sedam lica, a u 2026. godini radni odnos je zasnovalo 19 lica - kazao je Gajović. 

Maša Vujović rekla je da je Ministarstvo rada utvrdilo više nepravilnosti kada je riječ o zapošljavanju u Zelenilu. Ona navodi da su se raspisivali oglasi netransparento i za vrijeme vikenda. Gajević je istakao da su nepravilnosti uklonjene. Kaže da je spreman za sve da odgovara. 

 

Klikovac tvrdi da RTV Podgorica svake godine dobija milion više

Šef kluba odbornika DPS-a Andrija Klikovac pitao je zamjenicu gradonačelnika Nađu Ljiljanić da li smatra da je opravdano izdvojiti 2,7 miliona eura za RTV Podgorica (Mrak) koji ima šer od 0,3 odsto ili je bolje dio tog novca izdvojiti za dodatno finansiranje sportskih kolektiva u Podgorici - KK Budućnost, ŽRK Budućnost, VPK Budućnost, FK Budućnost i ostalih klubova na teritoriji Glavnog grada. On je istakao da je Vaterpolo klub Budućnost svijetla tačka sporta, te da je Ljiljanić, kao predsjednica, taj posao dobro odradila. 

- Što se tiče RTV Mrak sve je jasno. Šer je nikad manji, a direktor se fali pozitivnim rezultatima. Svake godine im se daje milion eura više - ističe Klikovac. 

On se nada da će kada se bude planirao budžet za nerednu godinu više novca izdvojiti za sport. 

Zamjenica gradonačelnika Nađa Ljiljanić kaže ne smatra da se opravdanost postojanja lokalnog javnog emitera može procjenjivati samo na osnovu jednog podatka o gledanosti, posebno imajući u vidu da je vjerodostojnost tog podatka ranije argumentovano dovedena u pitanje. 

– Tačno je da izdvajanje od oko 2,7 miliona eura predstavlja značajan iznos iz budžeta Glavnog grada. Zbog toga smatram potpuno opravdanim da odbornici i građani traže odgovorno poslovanje, transparentnost i jasne, mjerljive rezultate rada RTV Podgorica. Ipak, se ovo pitanje mora posmatrati u širem kontekstu - rekla je Ljiljanić. 

Ona je istakla da je važno podsjetiti i na činjenicu da je RTV Podgorica osnovala vlast DPS-a, te da je taj emiter godinama poslovao sa gubitkom.

– Danas je situacija drugačija. RTV Podgorica posluje pozitivno, ostvaruje višestruko veće komercijalne prihode, a istraživanje agencije Defacto pokazuje i značajan nivo povjerenja gradana u njen informativni program. Kada je riječ o predlogu da se dio sredstava usmjeri sportskim klubovima, smatram da ne treba stvarati dilemu kao da Podgorica mora da bira između sporta i lokalnog javnog medija. To nisu međusobno suprotstavljene potrebe. Podgorici su potrebni uspješni sportski klubovi, kvalitetna sportska infrastruktura, ulaganje kulturu i obrazovanje, ali i kvalitetan i funkcionalan javni servis na lokalnom nivou. Sport treba dodatno podržavati tamo gdje za to postoji prostor, uz jasne kriterijume i definisan javni interes. Isto tako, RTV Podgorica treba finansirati u skladu sa svojom zakonskom ulogom, ali i sa kvalitetom i rezultatima koje pruža gradanima - navela je Ljiljanić.

Klikovac kaže da Ljiljanić nigdje nije demantovala šer RTV Podgoric. On ističe da što više izdvajaju novca za ovu televiziju sve je manji šer. Naveo je da se na ovoj televiziji može vidjeti propaganda. 

Odbornik Evropskog saveza Budimir Mugoša tražio je da mu se dostavi izvještaj Plodova za prošlu godinu i izvještaj o stanju u preduzeću u ovoj godini. On je istakao da Skupštini Glavnog grada već više godine nije podijet izvještaj o radu Plodova. Tražio je da mu se posebno dostavi izvještaj o tehničkom stanju objekta u Matagužima, kao i izvještaj o količinama skladištene robe i finansijskim efektima poslovanja ovog objekta, kao i izvještaj o poreskom dugu preduzeća.

Nikola Radulović, direktor Plodova kazao je da su imali mnogo problema u preduzeću. On kaže da je od ničega napravio voćnjak, te da planiraju da naprave i maslinjak. 

- Ne znam shvatate li koliko je teško voditi firmu bez finansijskih sredstava. Porez na imovinu je 12.000 eura, a ove godine je porastao za 500 eura. Vratili smo 3.000 eura poreza i do kraja godine izmirimo sve. Imamo 10.000 eura prihoda od zakupa Kamionske pijace, a računi za struju su do 15.000 eura. Zbog toga su veliki ukupni prihodi, iako su obrtna sredstva mala - istakao je Radulović. 

Mugoša je pitao kako će isplatiti plate po Euro modelu. On ističe da Plodovi ne rade dobro i da gradonačelnik treba da preduzme nešto da se spasi preduzeće. 

 

 

Ilinčić napustila sjednicu

Direktorica NB "Radosav Ljumović" Slavica Ilinčić napustila je sjednicu Skupštine Glavnog grada i poručila da više neće dolaziti dok ne dobije pismenu garanciju da je niko neće vrijeđati. Ona je revoltirana ponašanjem Miloša Maškovića, odbornika Evropskog saveza, koji je pitao direktoricu biblioteke da li zna šta je funkcionalna odgovornost i da li joj je palo na pamet da podnese ostavku. Maškovića je zanimalo kako je moguće da je biblioteka pokrenula postupak javne nabavke za nepostojeće knjige. On je naveo da u ovom slučaju postoje elementi krivičnih djela.

– Ovo je jedan u nizu skandala kojima urušavate ugled jedne od najznačajnijih kulturnih institucija – kazao je Mašković.

Na pitanje da li će podnijeti ostavku, Slavica Ilinčić je uz osmjeh pitala: "Za kad vam to treba?"

– Neću podnositi ostavku jer biblioteka radi mnogo bolje nego ranije – kazala je Ilinčić.

Na njenu konstataciju reagovao je Mašković poručujući da je ponašanje direktorice neprimjereno. Odgovorila je Slavica Ilinčić.

– Trebalo je da prekinete Maškovića kad me je vrijeđao. Izdigla sam rad biblioteke na visine koje Mašković ne može da sagleda nikako. Neću više da pristanem da me vrijeđate i sada napuštam sjednicu i neću više dolaziti dok mi ne date pisane garancije da me niko neće vrijeđati – poručila je Ilinčić.

Vladan Arsović (DPS) pitao je ko će dati odgovor na pitanja koja su namijenjena direktorici NB "Radosav Ljumović" s obzirom na to da je ona napustila salu. Tražio je da mu gradonačelnik odgovori na ta pitanja i tražio da gradonačelnik preuzme odgovornost direktora.

Budimir Mugoša pitao je Službu za poljoprivredu da li su ispoštovali odredbe Zakona o upravnom postupku prilikom odlučivanja po javnom pozivu za podršku poljoprivredi, odnosno da li postoji odluka o obrazovanju Komisije, Pravilnik o radu Komisije, zapisnik o radu Komisije i izvještaj o radu i da li su aplikanti imali pravo žalbe na donesene odluke.

Rukovoditeljka Službe Zorica Pavićević rekla je da rade po ustaljenim procedurama. Ona je istakla da su dobili saglasnost od Ministarstva poljoprivrede i gradonačelnika.

– U odnosu na ostala pitanja, umjesto odluke o obrazovanju Komisije i Pravilnika o radu Komisije doneseno je Rješenje o formiranju Komisije 16.04.2026. godine kojim su definisani zadaci, dinamika i način rada Komisije, u skladu sa Programom rada Službe za podršku poljoprivredi za 2026. godinu, dok su zapisnici sa sjednica Komisije kao i odluke o isplati i liste svih isplaćenih i odobrenih zahtjeva dostupni na sajtu Službe za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju – kazala je Pavićević.

Pitanje da li razlikuje zastupnička ovlašćenja od upravljačkih ovlašćenja i zašto privredna društva treba da imaju izvršnog direktora, a ne izvršne direktore preduzeća, pitao je Andrija Klikovac, šef kluba odbornika DPS-a.

– Da se ovo desilo DPS-u da umjesto direktora izaberu prokuriste, vi bi organizovali proteste po ulicama. Poslije 30 godina borbe, zakoni države ne važe, u fiokama držite nove statute jer ne možete da izaberete v.d. direktore Puteva i Agencije za izradu lokalnih planskih dokumenata. Do kraja naredne sedmice biće podnesene krivične prijave protiv dvojice prokurista – kazao je Klikovac.

Zamjenik gradonačelnika Podgorice Boris Spalević kazao je da je odgovor sadržan u zakonskim rješenjima.

– Trenutna situacija u Glavnom gradu, u kojoj unutar pojedinih privrednih društava funkcionišu direktori, vršioci dužnosti i prokuristi, direktna je posljedica pravnog vakuma i prelaznog perioda koji je nastao usvajanjem novih zakona i produženjem rokova za njihovu primjenu – kazao je Spalević.

On je naveo da prokuristu prepoznaje zakon i da oni rade ono što im zakon dozvoljava. Spalević je naveo da statuti nisu u fiokama, te da su upravni odbori zaduženi da donose statute.

Andrija Klikovac je rekao da su probali da izvade elektronske potpise prokurista ali da niko nije htio da im ih izda. Ukazao je da na kraju godine prokuristi neće moći da potpišu bilanse.

– Kad-tad biće presude za ovo – poručio je Klikovac.

 

 

 

Vodovod platio bušenje 13 bunara koje bez papira koristi Zelenilo

Odbornika Demokrata Pavla Ljumovića zanimalo je da li na prostoru Glavnog grada postoje bunari mimo glavnih vodoizvorišta namijenjenih za zalivanje zelenih površina. Direktor Vodovoda Aleksandar Nišavić kazao je da se dio zalivanja obavlja i iz vodovodnog sistema i iz bunara.

– U toku određenih analiza, kada smo pregledali dokumentaciju, naišli smo na dokumentaciju na osnovu koje je evidentno da je u toku 2022. godine Vodovod naručio izradu 13 bunarskih bušotina u vrijednosti od oko 110.000 eura. Za izvođenje radova kao i ostalih projekata ne postoji projektna dokumentacija, ni potrebne dozvole. Takođe, sredstva nisu bila obezbijeđena iz budžeta nego iz budžeta Vodovoda, ali bunare preduzeće ne koristi. Dobili smo pitanje da dio bunara koristi Zelenilo, a dio bunara nije u funkciji i nije nikad bio. Imamo bunar na Bulevaru Josipa Broza gdje pumpa u kružnom toku kod pumpe nikada nije bila u funkciji, imamo bunar kod Poreske uprave gdje pumpa nije u funkciji, dok kod auto-placa bunar nikada nije bušen. Znači imamo 110.000 eura za bušenje 13 bunara koje Vodovod ne koristi i bez ikakve dokumentacije koristi Zelenilo – kazao je Nišavić.

Ivana Mašković (DNP) pitala je s koliko policajaca trenutno raspolaže Služba komunalne policije i koliko kazni je napisano od početka primjene novog Zakona o bezbjednosti saobraćaja. Zanimalo ju je i kakve rezultate bilježe kada je u pitanju kontrola buke i radnog vremena. Načelnik Službe komunalne policije Radenko Radenović kazao je da imaju 41 komunalnog policajca, od čega trenutno raspolažu sa 23 jer je preostalih 18 spriječeno da radi zbog objektivnih okolnosti - korišćenja neplaćenog odsustva, suspenzije do okončanja postupka. Naveo je da je u toku oglas za prijem u radni odnos pet policajaca. Poručio je da je od početka primjene Zakona o bezbjednosti saobraćaja napisano 8.195 prekršajnih naloga.

Ranko Milić (DNP) pitao je o vodosnabdijevanju Kučkih Korita. On je kazao da po nekim istraživanjima nevladine organizacije ima 1.340 vikendica na Kučkim Koritima. On kaže da imaju izvor koji je slabog kapaciteta, a iz godine u godinu je sve slabiji. Kaže da se tu ništa nije uradilo na poboljšanju tog izvora. Milić je kazao da država treba da se pozabavi time kako neki ljudi tamo prodaju državnu zemlju.

Zamjenik gradonačelnika Boris Spalević rekao je da Vodovod nije vršio hidrogeološka istraživanja, te očekuje da se obrate MZ Ubli i traže pokretanje tog projekta. On je istakao da bi bilo logično da Glavni grad razmotri izgradnju vodovodne mreže pod uslovom da se voda nađe.

Koliko je iznosio ukupni finansijski trošak kompletnog hortikulturnog i pejzažnog uređenja zelenih površina na Bulevaru Podgorica – Danilovgrad, pitao je Predrag Mitrović (DNP). Direktor Zelenila Nemanja Gajović kaže da je vrijednost pejzažnog uređenja bulevara 601.475 eura.

– Na površini od 32.305 kvadrata nasuto je 4.087 kubika zemlje u sloju od circa 12 centimetara u zavisnosti od konfiguracije terena i cijena zemlje sa razastiranjem iznosi 24,20 eura po kubiku sa PDV-om – kazao je Gajović.

 

Prokuristi Puteva nije dozvoljeno da odgovara na odbornička pitanja

Odbornici koji su postavili odbornička pitanja prokuristi Puteva Stefana Vešovića nisu mogli dobiti odgovor jer je Srđan Perić, predsjednik Skupštine Glavnog grada, kazao da odgovore ne mogu dobiti zbog spora oko teme prokurista koja je pokrenuta na prethodnoj sjednici gradskog parlamenta.

– Mi smo pokrenuli pitanje odnosa prokurista i Skupštine na prethodnoj sjednici i ono što smo

ustanovili je da prokurista pred Skupštinom ne može biti tretiran kao osoba koja je izabrana od Skupštine, a nije. To je polje našeg političkog spora. Zbog toga, i zbog uvažavanja Stefana Vešovića, njemu sam saopštio informaciju i da na ovih pet pitanja koja se odnose na Puteve neće biti odgovoreno i naći ćemo javni format da javnost bude obaviještena – kazao je Perić.

Reagovao je Mitar Vuković (Demokrate), pitajući Perića da li je on kao odbornik zabranio Stefanu Vešoviću da odgovori na njegovo odborničko pitanje.

– U pravne procedure ne ulazim, nemojte da to radite. Vi ste meni kao dugogodišnjem odborniku uskratili, odnosno zabranili da postavim odborničko pitanje. Ko ste vi da meni zabranite da postavim pitanje? Ako tražite legitimitet, vi legitimitet nemate. Jedini legitimitet daju građani. Ovo se prvi put dešava garantovano od vremena Marka Miljanova – kazao je Vuković.

Odgovorio je Perić poručujući da on ima legitimitet jednako kao i Mitar Vuković.

– Ne radi se o oduzimanju riječi vama već se radi o dogovoru koji su imali s predstavnicima klubova odbornika – kazao je Perić.

Šef kluba odbornika DNP-a Vladimir Bulatović ponovio je stav da odbor direktora Puteva predloži direktora Skupštini, ili da se daju novi statuti preduzeća kako bi se izašlo iz ove situacije.

Odbornica Ana Krivokapić (DPS) kazala je da će o odgovornosti prokurista odlučivati nadležni organi kojima će naredne sedmice podnijeti krivične prijave.

 

Prije roka isplaćeno drobilično postrojenje za gume

Predsjednik kluba odbornika Demokrata Mitar Paunović pitao je Deponiju da li su rasli prihodi preduzeća od 2023. godine do danas, s obzirom na to da nije došlo do rasta cijena. Pitao je šta je uradila Deponija kada je u pitanju markiranje novih pravnih lica. On je istakao da je važno što je nabavljeno drobilično postrojenje za gume.

Aleksandar Božović, direktor Deponije, kazao je da su na današnji dan isplatili drobilično postrojenje za gume, iako su imali rok još nekoliko dana. On je istakao da zbog neselektivnog rada na terenu imaju dodatni prihod između 50.000 i 60.000 eura.

– Nisu to u najvećoj mjeri nova pravna lica, ali dobro smo organizovali službu i razvili softver i sada imamo tačne rute šta se obilazi, kako se ne bi pravili dodatni troškovi. Ovaj prihod iz godine u godinu raste. Cijenu nijesmo podizali – ističe Božović.

Odbornicu Jovanu Mijović (Demokrate) zanimalo ju je da li je Sekretarijat za lokalnu samoupravu pokrenuo sudske postupke u vezi s dugovanjima zatečenim u mjesnim zajednicama, kao posljedica javašluka u prethodnom periodu, i u kojoj fazi su navedeni postupci.

Sekretarka za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom Slađana Anđušić kazala je da su u 2023. godini konstatovali određena dugovanja i neplaćene račune u oblasti telekomunikacija, odvoza i deponovanja otpada, isporuke vode i struje, što je u nekim mjesnim zajednicama rezultiralo obustavom snabdijevanja električnom energijom i vodom.

– Sekretarijat je 18. avgusta 2023. godine pokrenuo postupak za otpis zastarjelog duga za fiksnu telefoniju kod Telekoma, koji je iznosio 22.999 eura, dok je izvršeno plaćanje zaostalih dugova kod Čistoće, Vodovoda i kanalizacije i Elektroprivrede Crne Gore, kako bi se obezbijedio nesmetan rad i funkcionisanje mjesnih zajednica – rekla je Anđušić.

Anđušić je rekla da kada su u pitanju dugovanja nastala radom Klubova penzionera – kafana, 15. januara 2024. godine su kod Uprave za zaštitu imovinsko-pravnih interesa Glavnog grada inicirali pokretanje regresnih tužbi, kako bi se obeštetio budžet Glavnog grada.

– Postupci su u toku, za dugovanja: Klub penzionera Zagorič, Klub penzionera Momišići, Klub penzionera "19. decembar", Klub penzionera Nova varoš, Klub penzionera Stara varoš, Klub penzionera Ubli, Klub penzionera Blok V i VI, Klub penzionera Lijeva Rijeka. Iznos za utuženje iznosi 27.312 bez pripadajućih kamata – kazala je Anđušić.

 

 

 

Mujović kohabitaciju ne vidi kao sredstvo ostanka na vlasti

Pitanje za gradonačelnika ima Vladimir Bulatović, šef kluba odbornika DNP-a. Njega zanima da li kohabitaciju vidi kao sredstvo za opstajanje na vlasti do juna 2027. godine i pored gubitka većine, te da objasni viđenje predloga budžeta za 2027. godinu.

Gradonačelnik je saopštio da kohabitacija može da bude sjajno sredstvo ako se bazira na poštovanju rezultata.

– Ako ćemo pod kohabitacijom da računamo ono što se desilo prilikom glasanja o izvještaju o radu gradonačelnika, gdje se sudi na bazi ličnog animoziteta, na bazi političkih kalkulacija, hvala vam – u takvoj kohabitaciji učestvovaću samo na nivou elementarnog minimuma koji će omogućiti funkcionisanje grada. Kohabitaciju ne doživljavam kao način da preživim na ovoj funkciji. Da mi je bio cilj da preživim na ovoj funkciji bezbolno, imao sam najmanje dva rješenja. Mogao sam da budem pažljiv oko izbora projekata, i s druge strane, kada već nisam bio pažljiv, mogao sam u decembru započeti razgovore sa opozicijom pa možda predložiti neku koaliciju. Nisam to uradio i ovo ne doživljavam kao bilo kakvo sredstvo ostanka na vlasti – kazao je Mujović.

Poručio je da ne želi privremeno finansiranje. On je naveo da će imati pruženu ruku što se tiče budžeta.

Vladimir Bulatović je kazao da ukoliko budžet stigne u Skupštinu po principu uzmi ili ostavi, neće dobiti podršku. Bulatović je rekao da situacija u Podgorici nikada nije bila ni u jednoj opštini u Crnoj Gori, ali ni na državnoj vlasti.

– Izvršna vlast nema većinu za ostvarivanje funkcije gradonačelnika. U Skupštini Glavnog grada nema ni opozicione, a ni vladajuće većine, već se većina pravi od tačke do tačke dnevnog reda, od odluke do odluke – rekao je Bulatović.

Bulatović je ponovio da, zbog neusvajanja izvještaja gradonačelnika za prošlu godinu, neće smjenjivati gradonačelnika s DPS-om.

– Od izbora Srđana Perića činjenično stanje je takvo da su u vodu pale političke tvrdnje da je DNP u koaliciji s DPS-om jer da je to tako, vi biste odavno bili smijenjeni – naveo je Bulatović.

Andrija Klikovac (DPS) pitao je da li je ponosan što je jedini gradonačelnik u istoriji političkog sistema čiji izvještaj nije prošao u parlamentu.

– Svako od nas predstavlja građane. Jedan dio odbornika nije dao podršku vašem izvještaju o radu. Jasno je da za vaš rad nijeste dobili podršku. Što se tiče DPS-a kada ste birani za gradonačelnika mi nijesmo glasali za vas i samim tim nijesmo vam podržali ni izvještaj. Ako nešto za šta se zalažete ne dobijete podršku, logično je da se preispita vaše povjerenje u parlamentu. Vi to ne radite. U krajnjem slučaju vi preispitivanjem podrške otvorili biste proces razrješenja krize u Gradu, otvorili preispitivanje prokurista u preduzećima – kaže Klikovac.

Gradonačelnik Saša Mujović kazao je da je njegovo pitanje politička zamka, odnosno zamka za amatere, pri čemu su oba odgovora i "da" i "ne" pogrešna.

– Postavili ste pitanje, a onda ste rekli da obrazloženje pitanja nije potrebno. Ponosan sam na rezultate koje smo ostvarili. Ponosan sam što smo radili u korist građana i realizovali projekte koje nijeste vi završili. Ponosan sam što nijesam pravio trule kompromise. Zanimljivo je da ste podržali pojedinačne izvještaje preduzeća, a onda odbili izvještaj o radu gradonačelnika. Odbijanje izvještaja ne može izbrisati ono što smo uradili. Predlažem vam da primjerak izvještaja uokvirite i stavite pored plakata vaših obećanja. Možda shvatite da vam je ovaj izvještaj najvredniji komentar – kaže Mujović.

Odbornik Evropskog saveza Miloš Đuričković pitao je gradonačelnika da li je pokrenuta formalna procedura za povjeravanje upravljanja stadionom Crvena stijena Mjesnoj zajednici Tološi. Đuričković je naveo da je dobio informaciju da je investicija obezbijeđena u saradnji Glavnog grada i Fudbalskog saveza. On je apelovao da se donese odluka koja će se primjenjivati na sve terene.

Gradonačelnik Saša Mujović kazao je da je tražio model da stadion bude u vlasništvu MZ.

– Korijen svih problema, nedaća je odluka koju je donijela Skupština Glavnog grada 2019. godine i to glasovima odbornika SD-a i DPS-a, vi ste tada bili vlast. Moje pravno znanje je vrlo slabašno, ali ovakva odluka je fascinantna s negativnog aspekta. Odluka kaže da Glavni grad daje na privremeno korišćenje na deset godina, bez naknade, FK-u Crvena stijena teren od 7.535 kvadrata i klupske prostorije u Domu omladine. Da li ste shvatili, odluka Skupštine je da daje na besplatno korišćenje nekom subjektu, da koristi 8.000 kvadrata Glavnog grada. U odluci ne kažete koje su obaveze onoga kome je dat stadion, kako stadion mogu koristiti ostali mještani. Fudbalski klub Crvena stijena je u međuvremenu izbrisan iz registra sportskih organizacija kod Ministarstva sporta, znači onaj kome ste dali da upravlja stadionom više ga nema – rekao je Mujović.

On je rekao da je slična situacija i s stadionom FK Koma koji je dat na korišćenje na 20 godina.

Šef kluba odbornika Demokrata Mitar Paunović pitao je gradonačelnika Sašu Mujovića koje je sve projekte, o kojima se govori decenijama, gradska uprava uspjela da realizuje. On je pitao šta je urađeno kada je u pitanju postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, ali i dokle se stiglo s gradnjom Ulice Vojislavljevića, mosta na Morači, Jugozapadne obilaznice...

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović kazao je da su za vrijeme njegovog mandata postignuti značajni rezultati. On je rekao da su danas otvorili šetalište uz Ljubović i da je raspisan tender za izbor izvođača radova za robnu kuću "Podgoričanka".

– Bulevar Vojislavljevića egzistira u pričama od 2012. godine i intenzivira se pred svake izbore. Radimo sve na tome da bulevar bude završen do kraja ove godine. Za zapadnu obilaznicu radovi počinju do kraja godine, a to je projekat koji je eksploatisan od 2018. godine. Završili smo Bulevar Veljka Vlahovića. U narednim danima počeće gradnja nastavka Bulevara Veljka Vlahovića na Bulevar Vojislavljevića – naveo je Mujović.

Mitar Paunović tražio je pojašnjenje za istočnu tribinu Gradskog stadiona. Mujović je naveo da očekuju da do sredine mjeseca bude izabran izvođač za gradnju tribine.

Šef kluba Pokreta za Podgoricu Miloš Krstović pitao je koliko je građana prijavljeno za ostvarivanje prava subvencija za produženi boravak, te da li je dosadašnje ostvarivanje u skladu s procjenama. Saša Mujović je rekao da je od dva miliona eura koliko je predviđeno za ovu mjeru, za maj, jun i jul potrošeno 197.300 eura.

– Mislim da ova tri mjeseca nisu dovoljno reprezentativna, da čekamo ono što će se desiti u septembru i oktobru da bi imali pravu i realnu sliku i da bi spram toga mogli napraviti adekvatnu procenu za budžet za narednu godinu – kazao je Mujović.

Miloš Krstović navodi da će možda pripremiti izmjenu odluke o subvencijama u dijelu regulisanja ugovora o djelu.

– Znamo da ugovor o djelu nije radni odnos, nego je propisan kao obligaciona mjera, a zastupljen je u velikoj mjeri. Znam da ima negdje problem oko ovog regulisanja, tako da ćemo ja i šefovi klubova odbornika pripremiti izmjenu odluke kako bi ugovore o djelu negdje doveli u istu ravan s ostalim podnosiocima zahtjeva – kazao je Krstović.

 

Milja Popović imenovana za v.d. sekretarku parlamenta

Odbornici su, po hitnom postupku, imenovali Milju Popović za v.d. sekretarku Skupštine Glavnog grada. Za v.d. sekretarku predložio je Srđan Perić, predsjednik Skupštine Glavnog grada. Perić je rekao da Skupština bez sekretara ne može u punom kapacitetu obavljati sve poslove. Popović je dobila podršku 42 odbornika.

 

Uoči izbora v.d. sekretarke, šef kluba odbornika DPS-a Andrija Klikovac proceduralno se javio komentarišući mišljenje Ministarstva javne uprave o "konsultacijama s građanima o skupštinskim odlukama". On je pohvalio mišljenje Ministarstva javne uprave koje je, kako je rekao, dozvolilo konsultacije s građanima.

Mitar Paunović (Demokrate) kazao je da je Ministarstvo javne uprave napisalo da konsultacije nemaju uporište u Statutu i Poslovniku Skupštine Glavnog grada.

Odgovorio je Klikovac navodeći da je ovo mišljenje važno jer je, kako je naveo, bivša predsjednica Skupštine Glavnog grada organizovala konsultacije s direktorima.

Predsjednik Skupštine Srđan Perić podsjetio je da poštuje državu, Ustav i zakone države. Kazao je da je odgovor MJU javan i da se nada da će izvršna vlast sada dolaziti na konsultacije.