(VIDEO) Stočno groblje se neće graditi na Ćemovskom polju

Ona je istakla da ostaje ranije planirano da stočna groblja grade u Bratonožićima, Kučima i Lješanskoj nahiji.

– Imali smo sastanak na nivou službi grada, gdje smo razmatrali i predlog odbornika Buda Mugoše i grupe građana da se, kao četvrta lokacija za gradnju stočnog groblja uvrsti i Ćemovsko polje. Međutim, došlo se do zaključka da ta lokacija ne odgovara, zato što se tu planira izgradnja sportskih igrališta i nekih drugih objekata. S toga ne bi bilo prikladno na tom mjestu graditi stočno groblje - kaže Pavićević.

Ona je istakla da su u opticaju tri predložene lokacije.

– Ostale su aktivne tri lokacije, s tim da treba da se uradi hidrogeološka analiza. U Lješanskoj nahiji to je gradsko zemljište površine od tri hektara. U Kučima to su Ubli-Koći iste površine, a na Bioču u pitanju je mjesto Potkrš u blizini deponije koja tamo trenutno postoji, veličine 2,5 hektara. Sve je to državno zemljište. Prošle nedjelje odradili smo posjetu mjesnim zajednicama. Odziv građana nije bio velik, čak se na nekim mjestima niko nije pojavio. Vjerovatno je razlog ljetnja sezona i radovi, ali to ne znači da mi treba da stanemo sa rješavanjem problema - kazala je Pavićević.

Ona je istakla da su na sastanku koji su imali sa ostalim službama saznali da će postojati nova zakonska odredba vezana za uslove izgradnje.
– Saznali smo da će biti i neka nova zakonska odredba vezana za uslove za izgradnju stočnih groblja, u smislu možda i nekih pooštrenih mjera za izdavanje potvrda od strane Ministarstva ekologije. Uputili smo zahtjev ministarstvo da li ove tri lokacije ispunjavaju uslove i da li remete ekološku sredinu. Takođe, treba da opredijelimo sredstva za hidrogeološku analizu. Nisu to prevelika sredstva ali kada se radio budžet nije bilo u naznakama da to moramo rješavati tako hitno, pa možda novac nije odvojen. Mislim da nam to neće biti otežavajuća okolnost u realizaciji ovih lokacija - kaže Pavićević.

Pavićević je tražila od Uprave za bezbjednost hrane da se izjasni kolika im je površina neophodna za stočno groblje i pristupni put. Ona ističe da je dobila odgovor da im je dovoljno pola hektara.

– Sama stočna jama ne bi bila duža od 30 metara, i ne šira od četiri metra, dok dubina zavisi od kapaciteta, to jeste broja grla. Jama ne bi trebala da bude dublja od 10 metara, i bilo bi etažno punjenje. I na javnoj raspravi sam objasnila da bi bila betonaža jame baš zbog sigurnosti prodora štetnih materija. Odradila bi se detaljna izolacija čitave jame. Tako da je isključena svaka mogućnosti širenja neke zaraze - kaže Pavićević.

Zorica Pavićević kaže da su do sada stočari na svojim gazdinstvima zbrinjavali uginule životinje.

– Na svojim gazdinstvima kopali su jame na propisanoj dubini od 2,5 metra, mada i to zavisi od vrste stoke, da li je sitna ili krupna. Takođe, dezinfekcija krečom, zatrpavanje zemljom, i to se do sada na takav način regulisalo. Međutim, pošto planiramo da uđemo u Evropsku uniju, moramo i taj nivo higijene podići na viši nivo, što je opravdano i uraditi na nivou opštine tipske stočne jame, da bi u slučaju uginuća stoke, ili zaraze, adekvatno mogli to da odložimo i zaštitimo građanstvo - ističe Pavićević.

Rok za izgradnju stočnog groblja, kako kaže Pavićević, je probijen. Sve je trebalo da se završi do 1. juna.

– Problem je procedura, odnosno nove zakonske odredbe. Iskreno se nadam da početkom godine, najdalje možda do 1. maja, to bude završeno - kaže Pavićević.