U Podgorici obilježen Međunarodni dan kratošije: Loza koja pamti vjekove, sunce i kamen

Povodom Međunarodnog dana kratošije u Vili Gorica priređena je manifestacija koju je organizovao Evropski red vinskih vitezova – Legatura Crna Gora.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je istakao značaj očuvanja najstarije autohtone crnogorske sorte vinove loze i njenog važnog mjesta u nacionalnom identitetu i vinskoj tradiciji Crne Gore.

– Danas obilježavamo Međunarodni dan kratošije, dan posvećen vinovoj lozi koja je mnogo više od sorte grožđa. Kratošija je simbol trajanja, svjedok naše istorije i čuvar identiteta Crne Gore, vrijednost koja nas podsjeća na duboku vezu između zemlje, tradicije i naroda koji je kroz vjekove njeguje – rekao je Milatović.

On je istakao da je kratošija dio vinogradarske tradicije, ali i autentičan izraz kulturnog i prirodnog nasljeđa Crne Gore.

– Ona je najstarija priča naših vinograda, loza koja pamti vjekove, sunce i kamen, i koja je opstajala uprkos izazovima vremena. Iz njenog grozda nastaje vino koje u sebi nosi mirise zemlje i koje nas svakim gutljajem vraća korijenima iz kojih smo potekli, podsjećajući nas ko smo i odakle dolazimo. Iako je svijetom putovala pod imenima zinfandel i primitivo, danas sa ponosom ističemo ono što je nauka potvrdila, da je upravo Crna Gora kolijevka kratošije. Time ona prevazilazi granice nacionalnog identiteta i postaje dio svjetske vinske baštine, vrijednost koju dijelimo sa svijetom – naglaio je Milatović.

Milatović je ukazao i na njenu ključnu ulogu u razvoju vinogradarstva, kao najstarije autohtone sorte u našoj zemlji i genetskog predaka vranca.

– Vrijednost kratošije je u kvalitetu vina, u priči koju nosi, a koja je pisana vjekovima kroz trud generacija koje su je sačuvale – istakao je Milatović.

On je rekao da smo obilježavanjem ovog dana i usvajanjem Deklaracije o Međunarodnom danu kratošije poslali jasnu poruku – želimo da sačuvamo ono što je naše i da ga predstavimo svijetu na način koji zaslužuje, kao dio našeg identiteta i potencijala. Kazao je da kratošija simbolizuje vrijednosti koje nadilaze vino kao proizvod.

– Kratošija nas uči jednostavnosti i suštini, da je ponekad dovoljna čaša vina, trenutak mira i dobro društvo da bismo osjetili ono što je zaista važno u životu. Zato danas ne slavimo samo vino. Slavimo nasljeđe, tradiciju i budućnost koju gradimo zajedno, sa sviješću o tome koliko je važno očuvati ono što nas čini jedinstvenima – kazao je Milatović.

U Podgorici obilježen Međunarodni dan kratošije: Loza koja pamti vjekove, sunce i kamen

Prof. dr Vesna Maraš

M.Vujisić

Profesorka dr Vesna Maraš sa Biotehničkog fakulteta Crne Gore govorila je o „Više od šest vjekova kratošije u Crnoj Gori“. Ona je istakla da pored duge tradicije crnogorsko vinogradarstvo karakterišu atohtone sorte.

– Danas Crna Gora ima oko 3.000 hektara vinograda, a u vinogradarskom i vinarskom registru je upisano više od 500 proizvođača grožđa i vina. Kod nas dominiraju crvene sorte i one čine više od 70 odsto. Čak 97 odsto domaćih proizvođača grožđa i vina u svojim vinogradima ima sortu „vranac“, ali odmah, više od 50 odsto, njih imaju i „kratošiju“. Danas slavimo najstariju crnogorsku sortu koja daje dobar prinos i kvalitet grožđa koji se pretače u lijepa, pitka i harmonična vina – rekla je prof. dr Maraš.

Prvi put u pisanom dokumentu 1426. godine

Drugi prokonzul Legature vinskih vitezova Crne Gore Miodrag Iličković je kazao da se proslavlja veliki jubilej - 600 godina od kada je „kratošija“ prvi put zabilježena kao sorta u pisanom dokumentu.

– Riječ je o Statutu grada Budve iz 1426. godine. To je podatak koji bi služio na čast i mnogo većim vinskim zemljama, nego što je Crna Gora. Naš cilj je da zaštitimo „kratošiju“ kao crnogorsku autohtonu sortu, koja je danas širom svijeta poznata pod različitim imenima - kao „zinfandel“ u Kaliforniji, „primitivo“ na jugu Italije... Želimo da unaprijedimo njen kvalitet i povećamo površine pod ovom vrijednom sortom. Cilj je dostižan ako se svi okupimo oko njega – kazao je Iličković.

Direktorka Instituta za vinovu lozu i vino iz Španije Maria Del Mar Vilanova de la Torre je istakla da promovišu rad naučnika, podržavaju univerzitetsko obrazovanje u cilju da postanu referentni centar za vinovu lozu.

Maria Del Mar Vilanova de la Torre

M.Vujisić

– Institut u ovom trenutku ima dva odjeljenja sa 18 istraživačkih grupa u različitim oblastima istraživanja. Imamo različite naučne servise, koristimo različite analize i instrumente, imamo eksperimentalnu vinariju, laboratoriju za analizu DNK... Radimo na genetskoj raznovrsnosti da proučimo genetiku u različitim zemljama kako bi se upoznali sa porijeklom sorti – kaže Maria Del Mar Vilanova de la Torre. Ona je govorila i o izazovima vinogradarstva i nastojanjima Španije da pospješe proizvodnju uvođenjem sistema za navodnjavanje u što više vinograda.

Prof. dr Miodrag Grbić

M.Vujisić

Prof. dr Miodrag Grbić, predavač na univerzitetima u Kanadi, Španiji i Univerzitetu Crne Gore, je istakao da su otkrili 51 sotru vinove loze nepoznatu za nauku. On kaže da od svih sorti iz Crne Gore sekvenciran je samo „vranac“.

– Poljoprivrednici su prije 10.000 godina krenuli u Evropu i donijeli prvu vinovu lozu. U ovoj studiji koja je objavljena 2023. godine vidi se da se domestifikacija desila prije 11.000 godina i ovi prvi primjernici dolaze u Evropu 8.000 godina prije nove ere. Te sorte se šire sa Balkana, preko Italije, centralne Evrope, Španije. Kada vidimo genetsku strukturu ovih sorti, može se zaključiti da su u Evropi najstarije balkanske sorte koje su najmanje proučene. Kada smo uradili genetsku analizu „kratošije“ pokazalo se da je ona skoro potpuno balkanskog porijekla i da je jedna od najstarijih sorti – rekao je prof. dr Grbić uz opasku da je na našem prostoru ova „vinova loza bila mnogo prije Grka i Rimljana“.

Preuzmite našu aplikaciju