Crna Gora gubi ruske turiste, dok Turska i Mađarska bilježe rast prihoda: Ekonomske implikacije različitih pristupa

S druge strane, Crna Gora, koja je godinama imala snažno oslonjeno turističko tržište na ruske posjetioce, bilježi drastičan pad prihoda i dolazaka iz tog pravca, piše Biznis CG.

Rast u Turskoj i Mađarskoj — recept za uspjeh

Turska je u 2024. godini ugostila 6,7 miliona ruskih turista, što predstavlja rast od 6,3% u odnosu na prethodnu godinu. Prognoze za 2025. ukazuju na dalji porast — do čak 7,5 miliona dolazaka. Ključne prednosti Turske uključuju izostanak sankcija prema ruskim turistima, povoljan kurs lire, razvijenu turističku infrastrukturu i direktne avionske linije. Čak i pored pada dolazaka u regijama poput Antalije u prvom kvartalu 2025. (–20,1%), ukupni godišnji trend ostaje pozitivan.

Sličnu strategiju primijenila je i Mađarska, koja je uvela tzv. „National Card“ režim za građane Rusije i Bjelorusije, olakšavajući njihov ulazak bez komplikovanih procedura šengenskog sistema. Rezultat: četvorostruko povećanje rezervacija u 2024. godini, 35% veća potrošnja i prosječan boravak od 12 dana. U prvoj polovini 2025. godine, Mađarska je zabilježila rast međunarodnog turizma od 13% u dolascima i 3,2% u noćenjima.

Crna Gora na gubitku — posljedice sankcionisanja

Za razliku od ove dvije zemlje, Crna Gora se, uslijed dosljednog usklađivanja sa vanjskopolitičkom agendom Evropske unije, suočava s ozbiljnim padom dolazaka iz Rusije. Prema podacima Monstata, u prvoj polovini 2024. broj ruskih turista opao je za više od 35% u odnosu na isti period 2019. godine. Prije pandemije i sukoba u Ukrajini, ruski turisti činili su i do 25% ukupnih stranih dolazaka u pojedinim sezonama.

Prvi u regionu - Herceg Novi u jeku turističke sezone predstavlja program dočeka Nove godine

Ekonomske posljedice su višestruke: smanjena potrošnja, niža popunjenost kapaciteta u primorskim opštinama, pad fiskalnih prihoda na lokalnom nivou, smanjen broj sezonskih radnih mjesta, te opšti pad likvidnosti u ugostiteljskom i privatnom smještaju. Samo u 2024. godini procjenjuje se da je izgubljeno više desetina miliona eura direktnog prihoda, dok su indirektni efekti još izraženiji.

Strategijski vakuum i ograničeni kapaciteti diverzifikacije

Iako je uočen porast turista sa tržišta poput Srbije, Njemačke i Izraela, stručnjaci ističu da gubitak velikog tržišta kakvo je rusko nije moguće nadoknaditi u kratkom roku. Poseban izazov predstavlja činjenica da Crna Gora ne nudi konkurentne pakete prilagođene ruskim gostima — poput jezičke podrške, direktnih letova ili ciljanih marketinških kampanja.

Preliminarni pokazatelji za sezonu 2025. najavljuju nastavak trenda pada ruskih dolazaka, dok konkretna strategija diversifikacije tržišta i dalje izostaje. Bez efikasnog plana koji bi nadomjestio ekonomski vakuum nastao povlačenjem ruskih turista, Crna Gora ne bilježi samo statistički pad, već i ozbiljno slabljenje pozicije na mapi međunarodnog turizma.

Primjeri Turske i Mađarske jasno pokazuju da liberalniji vizni režimi i strateški marketing mogu donijeti značajne benefite čak i u složenim geopolitičkim okolnostima. Crna Gora, iako u političkom skladu sa EU, trenutno snosi visoku ekonomsku cijenu tog usklađivanja. Ostaje otvoreno pitanje hoće li i kada pronaći održiv model prilagođavanja koji neće kompromitovati njene međunarodne obaveze, ali ni njenu turističku konkurentnost.

(bizniscg.me)