Đoković: Uloga države ključna u podizanju konkurentnosti destinacije

Iako je eskalacija sukoba na Blskom istoku donijela najave da ćemo ovog ljeta ugostiti više turista, pred našom turističkom privredom i dalje stoje izazovi koji se tiču smještajnih kapaciteta i infrastrukture.

Upravo ovih dana otvara se ljetnja turistička sezona, a u odnosu na prethodnu malo je urađeno u smislu dizanja nivoa kapaciteta, posebno u privatnom smještaju, dok je rješavanje najvećih infrastrukturnih izazova praktično još uvijek u obećanjima.

Kako naglašava prof. dr Filip Đoković, dekan Fakulteta organizacionih studija Eduka univerziteta – Privredna akademija, stručnjaka u oblasti turizma i turističkog menadžmenta, crnogorski turizam odlikuje značajna razlika između osnovnih i komplementarnih kapaciteta, odnosno hotelskog smještaja, s jedne strane, i privatnog, s druge strane.

To ima više više loših efekata, a prvi se odnosi na ogroman broj neregistrovanih turista.

– To znači da statistički pokazatelji o broju noćenja, broju dolazaka turista i potrošnji nisu u potpunosti relevantni ako imamo sivu zonu u sferi smještajnih kapaciteta. Tada nemamo pravu sliku koliko imamo turista, koliko se zadržavaju i koliko troše, tako da to mogu biti paušalne procjene, a to je nezgodno za strateški razvoj destinacije Crne Gore – ukazao je Đoković.

Đoković: Uloga države ključna u podizanju konkurentnosti destinacije

Filip Đoković

Foto: FON Eduka

Kako je dodao, takva struktura je posljedica višedecenijske turističke politike, koja nije dobro regulisala privatni smještaj i strateški razmišljala o privatnom smještaju, tako da je sada vrlo teško u legalne tokove za kratak vremenski period uvesti nosioce privatnog smještaja i pratiti ih kroz te pokazatelje.

Kako ističe, bez kontrole i novih zakonskih rješenja, potpuno uređenje oblasti privatnog smještaja nećemo moći da stavimo u legalne tokove.

– Hrvatska, koja ima izraženu sezonalnost, riješila je u izvjesnoj mjeri taj problem kroz fiskalne podsticaje i subvencionisanje privatnog smještaja. Na taj način uspjeli su da legalizuju privatni smještaj, a samim tim i da statistički bolje obrađuju podatke i onda donose kvalitetnije strateške odluke – kazao je Đoković.

Kako smatra, Crna Gora je na dobrom putu, imajući u vidu da su se razvile određene destinacije koje imaju viši nivo usluge, a koje bilježe mnogo brži rast nego brojne poznatije destinacije u regionu i u svijetu, što znači da postoji pozitivna tendencija.

– Da bi za tri do pet godina Crna Gora imala prilično brendiranu destinaciju i visokoplatežne goste, potrebno je da infrastruktura i pružaoci usluga budu komplementarni ponudi destinacije. Dakle, kada strani gost dođe recimo u Lušticu, on očekuje da će neke slične sadržaje tog ranga i kvaliteta vidjeti i u Budvi, na Žabljaku i u nekim mjestima u Boki. Kvalitet se ne odnosi samo na usluge u hotelu ili rizortu, nego na destinaciju. Tu je uloga države ključna. Ona kroz partnerstva sa određenim investitorima podiže konkurentnost destinacije, kao i ljudi koji rade u turizmu – rekao je Đoković.

Masovni turizam odlazi u zaborav

Uspjeh turizma više se ne mjeri brojem gostiju, jer masovni turizam odlazi u zaborav, ističe Đoković.

– Više se ne bavimo toliko time koliko imamo turista, jer to više nije mjerilo, nego nam je mjerilo uspjeha iskustvo turista mjereno kroz potrošnju. Dakle, nije toliko bitan broj noćenja, bitnija je potrošnja i iskustvo gostiju u destinaciji, kao i koliko je gost lojalan toj destinaciji. Ako je gost bio jednom u Crnoj Gori i više neće doći, nismo uspjeli, ali ukoliko nam je stepen lojalnosti 30 do 40 odsto, onda smo na pravom putu – objasnio je Đoković.

Prema njegovim riječima, stopa lojalnosti što se tiče crnogorskog turizma sve je veća, a više raste na sjeveru države nego na jugu, što je važan podatak za tvorce strategije i donosioce odluka.

– I to je vrlo dobar pokazatelj, pogotovo kada govorimo o stranim turistima koji uglavnom dolaze iz zemalja zapadne Evrope – ocijenio je Đoković.

Kao dio strategije razvoja crnogorskog turizma, dodaje on, potrebno je da država nastavi sa dovođenjem najkvalitetnijih hotelskih lanaca iz svijeta, koji su u stanju da na kratak rok brendiraju destinaciju.
– Iskustva sa prisutnim brendovima su pozitivna, jer su svi učinili mnogo na razvoju premijum turizma, što je učilo da se Crna Gora u nekim segmentima pozicionira i bolje nego susjedna Hrvatska ili Italija.

Legalizacija privatnog smještaja je benefit za njihove vlasnike

Stavljanje privatnog smještaja u legalne tokove benefit je i za same vlasnike privatnog smještaja. Naime, on će u tom slučaju moći da podignu kredite pod povoljnim uslovima i renoviraju svoje smeštajne jedinice. Moći će naprednije da utiču na razvoj svoje destinacije, jer se plaćanjem turističke takse razvija i sama destinacija. Uz odmjerenu kontrolu države, uz restriktivnu kontrolu državnih organa i stroža zakonska rješenja na kratki rok, u tom smislu mogu se ostvariti veoma dobri rezultati, kazao je Đoković.

Takođe, dolazak korporacija u turizmu znači i rade cjele godine, što će prodržiti sezonu i vjerovatno u nekom periodu stvoriti period cjelogodišnjeg poslovanja. Ako bi Crna Gora produžila sezonu od maja do oktobra, rezultati u turizmu bili bi neuporedivo bolji nego do sada – naglasio je Đoković.

Stešević: Ako se Crna Gora poboljša kao luksuzna destinacija, vjerujemo da će svaki stanovnik imati bolji kvalitet života

Drugi izazov koji prati crnogorski turizmam je pitanje infrastrukture koja se tiče dostupnosti destinacije kroz aerodrome, puteve, auto-put itd.

– Pitanje infrastrukture je prije svega pitanje razvoja turizma. Tu ima prilično pomaka, jer se radi na drugoj zoni auto-puta, planira se proširivanje kapaciteta aerodroma, određeni magistralni pravci se proširuju... Treba težiti ispunjavanju rokova, da bi turiste dočekali novi drumovi, koji će relaksirati turizam od gužvi i zastoja – rekao je Đoković.

Preuzmite našu aplikaciju