Afera "Stanovi": Mogu li kopije kopija dokazati milionsku štetu?

Da li kopije kopija mogu biti dokazi za krivičnu osudu u crnogorskom pravosudnom sistemu, u narednim nedjeljama odlučiće Apelacioni sud Crne Gore, koji je juče razmatrao žalbe na presudu Specijalnog odjeljenja podgoričkog Višeg suda, kojom su predsjednik i članovi nekadašnje vladine Komisije za stambena pitanja – funkcioneri tadašnje vlasti – oslobođeni krivice.

I dok su šest branilaca okrivljenih u slučaju koji je u javnosti poznat kao afera "Stanovi" prisustvovali jučerašnjem razmatranju žalbi i vijeću sudije Zorice Milanović, pored pisanih odgovora na žalbu, iznijeli i dodatnu argumentaciju u prilog tezi da su njihovi branjenici nevini i da je Viši sud pravilno odlučio, ispred Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), ali i države – Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, juče se niko nije pojavio.

Akteri takozvane afere "Stanovi" teretili su se da su, suprotno odluci o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera, bez plana za rješavanje stambenih potreba i procjene stručne komisije uprave, odobrili i dodijelili stambene kredite za poboljšanje uslova stanovanja za 119 javnih funkcionera i zaposlenih u državnim organima i organima državne uprave, u iznosima između 17.500 i 40.000 eura, te im tako pribavili korist na štetu budžeta Crne Gore u ukupnom iznosu od 2.604.740,59 eura.

Sudija izvjestilac Predrag Tabaš pročitao je juče u Apelacionom presudu Višeg suda, donijetu 16. maja prošle godine, kojom su funkcioneri nekadašnje vlasti Predrag Bošković, Budimir Šegrt, Suad Numanović, Sanja Vlahović, Ivan Brajović, Dražen Miličković, Damir Šehović, Dragica Sekulić, Osman Nurković, Suzana Pribilović, Jelena Radonjić i Aleksandar Jovićević oslobođeni optužbe da su, u periodu od 2016. do 2020. godine, kao članovi Komisije za stambena pitanja Vlade Crne Gore, u saizvršilaštvu, počinili produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

SDT izjavilo žalbu protiv prvostepene presude u slučaju "Stanovi"

Vijeće sudije Višeg suda Vesne Kovačević ocijenilo je da okrivljene treba osloboditi krivice usljed nedostatka dokaza.

Sudija Tabaš pročitao je i navode žalbi SDT-a i Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa. Institucija koja zastupa optužnicu i ona koja zastupa državu, kao oštećenu, ukazale su na, kako smatraju, manjkavosti prvostepene presude, cijeneći da su razlozi na kojima počiva nejasni, protivrečni, sa neutvrđenim odlučnim činjenicama. I SDT i Zaštitnik su ukazali da je prvostepenom presudom počinjena povreda postupka jer sud nije odlučio o imovinsko-pravnom zahtjevu.

Branilac okrivljenog Šegrta, advokat Mitar Mugoša ocijenio je da ne postoji povreda postupka po pitanju neodređivanja imovinsko-pravnog zahtjeva jer se, kako je rekao, ne zadire u pravo Zaštitnika da taj postupak pokrene u bilo kojem trenutku. On je naglasio da tužilaštvo nije dostavilo dokaze, zapisnike sa sjednica stambene komisije, cijeneći da nema štete za državu jer dodjeljivana sredstva nisu bila bespovratna. Branilac Suzane Pribilović i Dragice Sekulić, advokat Milan Radulović u odgovoru na žalbu je ukazao da su sve ranije vlade, u periodu od 2004. do 2020. na istovjetan način rješavale stambene potrebe funkcionera, te da ima preko 200 lica koja su tako dobila stan ili stambeni kredit.

Nije primijenjena sudska praksa novijeg datuma

U žalbama na presudu ukazano je da originalna dokumentacija sa sjednica vladine komisije ne postoji u arhivi Vlade, Uprave za državnu imovinu, niti u Državnom arhivu, ali u SDT-u i instituciji Zaštitnika smatraju da su se u sudskom postupku mogle koristiti fotokopije. U žalbama je ocijenjeno da sud nije primijenio sudsku praksu "novijeg datuma" koja bi potvrdila stanovište o opravdanom korišćenju kopija dokaza.

– Tužilaštvo nije dokazalo elemente bića krivičnog djela. Sud je osnovano donio oslobađajuću presudu – ocijenio je Radulović u odgovoru na žalbu.

I odbrana okrivljene Sanje Vlahović smatra da neodlučivanje o imovinsko-pravnom zahtjevu ne predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka, koja bi dovela do ukidanja presude, dodajući da kao takva ne utiče na njenu zakonitost.

Eventualno preinačenje presude u dijelu koji se odnosi na imovinsko-pravni zahtjev predložio je i branilac okrivljenog Dražena Miličkovića, advokat Vladan Đuranović. Govoreći o kopiji dokumentacije, Đuranović je naglasio da "fotokopiji fotokopije" fali provjerljivost, te da je to ono bez čega nema ni dokaza.

Preuzmite našu aplikaciju