AI ne može zamijeniti sudnicu

 Najkraće, da sagledavaju probleme zajednice kojoj težimo i naše pravno pozicioniranje u tim procesima, ocijenio je prof. dr Mladen Vukčević na forumu "Obrazovanje pravnika – šanse i izazovi".

- Koje su posledice Bolonjskog procesa na obrazovanje pravnika, do ove nedavne promjene u režimu studija i da li će i ona, sama po sebi, promijeniti probleme koje imamo ? U odgovoru na ovo pitanje treba poći od režima 3+2 kojim smo se svrstali u zonu izuzetaka na evropskom prostoru obrazovanja pravnika. Zašto smo mi i samo još 2-3 države prihvatili ovaj model, budući da nas Bolonjska deklaracija ne obavezuje u tom numeričkom dijelu, da li će osnovne studije biti 3, 4 ili 5 godina. To upućuje da smo rigidno i formalistički razumjeli koncept Bolonjskog procesa, da smo pomenutim modelom fragmentisali programe i otvorili proces za njihovo ponavljanje a ne produbljivanje znanja na master studijama. Problem je što je predugo trebalo da konstatujemo da tržište rada ne prepoznaje diplome sa osnovnih studija, i onda se studiranje skoro bez izuzetka nastavljalo. To je otvorilo i drugi problem – uspjeli smo da diskriminišemo naše svršene studente u odnosu na one koji su studirali u regionu. Naime sa brojem kredita sa osnovnih studija nijesu mogli polagati pravosudni ispit, a oni koji su van Crne Gore završili četvorogodišnje studije su godinu ranije krenuli u građenje karijere u pravosuđu. Takav primjer diskriminacije domaćih pravnika i primjer pozitivne diskriminacije onih koji su studirali vani nije zabilježen u bilo kojoj drugoj državi, istakao je Vukčević.

Naglasio je da vještačka inteligencija dovodi u pitanje i njihovu ulogu.

- Možda i potrebu da izvodimo klasična predavanja, ali, posebno nove generacije profesora prava čekaju novi izazovi. Ipak, hoću da vjerujem da AI ne može, bar za sada, ući u svijet nepredvidljivosti međuljudskih odnosa, u čovjekove uzlete i iracionalnosti, ne može zamijeniti sudnicu kao mikrosvijet ljudskih odnosa ili amfiteatar kao hram nauke. Naravno, pod uslovom da se nove generacije usavršavaju na način da im AI bude sluga a ne gospodar. Zato je potrebno još šire poznavanje vanpravnih disciplina,ističe Vukčević.

Profesorica Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Maja Kostić Mandić izjavila je da su pozitivni uticaji sprovođenja bolonjskog procesa obrazovanja jasna pravila, bolja pozicija studenata, više interakcije sa studentima, manje ex katedra predavanja, rad na slučajevima i drugi oblici praktične nastave.

- A negativni uticaji su: nema vremena za studiranje i za produbljenije bavljenje pojedinim temama, jer su predmeti jednosemestralni, a obim materije isti ili sličan koji bi bio da su dvosemestralni; to je problem ne samo za studente, već i za nastavnike. Način izvođenja nastave za pravnike je i dalje prilično tradicionalan, mada praćen prezentacijama i kod pozitivnopravnih disciplina i analizom pravnih slučajeva. Slična je situacija i na svim pravnim fakultetima u zemljama Evropske unije. Plagijarizam i upotreba vještačke inteligencije prilikom pisanja radova je veliki problem i pored korišćenja odgovarajućih programa za provjeru autentičnosti. Potrebna je edukcija i nastavnika i studenata kako da na dozvoljen način koriste vještačku inteligenciju.Naši svršeni studenti u većini slučajeva će znanje koje su trebali steći formalnim obrazovanjem sticati naknadno i pitanje je koliko će biti kompetitivni van granica Crne Gore. A, jedan broj njih, koji su ozbiljno pristupili svojim obavezama će biti čak i u prednosti u odnosu na svoje kolege iz EU, istakla je Kostić Mandić.