Božović: Sa naučnom dijasporom mogućnosti Crne Gore postaju znatno veće

- Kada govorimo o naučnim mogućnostima Crne Gore, često polazimo od njene veličine i resursa kojima raspolaže. Ovaj skup nas podsjeća da u tu sliku moramo uključiti i ljude čiji je put počeo ovdje, a koji danas stvaraju znanje na univerzitetima i u istraživačkim centrima širom svijeta. Sa njima, naše mogućnosti postaju znatno veće - poručio je rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović na svečanom otvaranju simpozijuma.

Posebno je ukazao na značaj prilika koje saradnja sa naučnom dijasporom može otvoriti studentima i doktorandima Univerziteta Crne Gore.

- Za mladog istraživača, jedan razgovor, poziv u laboratoriju ili prilika da se uključi u dobar tim može odrediti čitav profesionalni put. Među našim studentima i doktorandima ima onih kojima upravo takva prilika treba. Vjerujem da i vi ovdje možete pronaći dobre saradnike, zanimljiva istraživačka pitanja i razlog da neku svoju narednu naučnu priču započnete sa nama - istakao je rektor, naglašavajući odgovornost Univerziteta da podrži takve mogućnosti i omogući da se susreti nastave kroz zajedničke radove, projekte i mentorstva.

Govoreći o ljudskoj dimenziji okupljanja, Božović je podsjetio na veze koje naučnike iz dijaspore povezuju sa Crnom Gorom i njihovim nekadašnjim kolegama.

- Na jednom od naših ranijih susreta rekao sam da nas daljine nisu udaljile. I danas vjerujem u to. Ovo okupljanje ima i onu dragocjenu, ljudsku dimenziju: zadovoljstvo ponovnog susreta sa kolegama i prijateljima, razgovore sa ljudima sa kojima dijelimo uspomene i sjećanja na zajedničke početke, na profesore koji su u nama probudili naučnu radoznalost. Vaši uspjesi nas raduju. Još više nas raduje mogućnost da zajedno uradimo nešto što će otvoriti put i drugima - poručio je Božović.

Božović: Zapadni Balkan ima znanje i potencijal koji su potrebni cijeloj Evropi

Ministar dijaspore Mirsad Azemović istakao je da naučnici iz dijaspore svojim istraživanjima i međunarodnim angažmanom potvrđuju prisustvo Crne Gore na svjetskoj naučnoj mapi, ali i otvaraju mogućnosti da se njihovo znanje i iskustvo snažnije povežu sa razvojnim potrebama države.

- Naš cilj je da saradnja ne ostane samo na nivou razmjene iskustava i ideja, već da rezultira zajedničkim projektima, novim istraživanjima, mentorskom podrškom mladim naučnicima i konkretnim inicijativama koje će doprinijeti razvoju naše države - poručio je Azemović.

Naglasio je da je Ministarstvo dijaspore posvećeno stvaranju uslova za dugoročno povezivanje naučnika iz inostranstva sa institucijama i naučnom zajednicom u Crnoj Gori.

Predsjednik Programskog odbora, prof. dr Nedeljko Latinović, koji je zvanično otvorio simpozijum, istakao je da naučnu dijasporu treba prepoznati kao jedan od najvažnijih naučnih, obrazovnih i razvojnih potencijala Crne Gore.

- Dani naučne dijaspore treba da budu mnogo više od mjesta susreta. Treba da budu mjesto na kojem nastaju nove ideje, pokreću se zajednički projekti i grade partnerstva koja traju i nakon završetka ovog simpozijuma - poručio je Latinović.

Predstavljajući program dvodnevnog skupa, ukazao je na njegov interdisciplinarni karakter, koji obuhvata primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, savremena medicinska i biotehnička istraživanja, mašinsko učenje, nove tehnologije u visokom obrazovanju i zaštitu životne sredine.

Na otvaranju simpozijuma obratila se i državna sekretarka Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Tatjana Ćalasan.

Dvodnevni simpozijum nastavlja se 16. oktobra, uz izlaganja i diskusije iz različitih naučnih oblasti.