Burna sjednica skupštinskog odbora: Svi su za veće zarade, ali da to nikoga ne košta

To izgleda kao zaključak jučerašnjeg višesatnog saslušanja ministara socijalnog dijaloga i finansija, Naide Nišić i Novice Vukovića, te predstavnika socijalnih partnera – Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG), Unije slobodnih sindikata (USSCG) i Saveza sindikata (SSCG) pred skupštinskim Odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje. Poruka je da bi iz budžeta trebalo izdvojiti 113 miliona eura za povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta, čemu se sada poslodavci protive, poručujući da ne mogu prihvatiti oba zahtjeva sindikata – i povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta sa 90 na 100 eura i rast koeficijenata složenosti poslova, pozivajući se, između ostalog, i na posledice potencijalne krize izazvane svjetskim dešavanjima.

Dok ministarka Naida Nišić tvrdi da bi po modelu za koji su se u decembru prošle godine saglasili poslodavci i sindikati došlo do rasta zarada samo u javnoj upravi, što je Vladi neprihvatljivo, u UPCG smatraju da bi na taj način došlo do rasta svih zarada. Nišić smatra da bi Opšti kolektivni ugovor (OKU), koji trenutno ne postoji, u narednom periodu trebalo definisati na neodređeno vrijeme, ali da nije smak svijeta što ga trenutku.

Ukazala je i na ogromnu razliku između osnovne i minimalne zarade, koju građani dobiju, ali im se u to uračuna i minuli staž, i noćni i praznični rad.

Generalni sekrtar SSCG Duško Zarubica kazao je da su na nekoliko sastanaka sa premijerom Milojkom Spajićem dobili uvjeravanja da je Vlada za uvećanje zarada uz uslov da to povećanje bude za sve zaposlene i da najmanji koeficijent složenosti i koeficijent obračunske vrijednosti daju minimalnu zaradu.

– Ovo je jedino pravo rješenje da jednom uredimo zarade u javnom i realnom sektoru. Poslodavci to ne prihvataju jer u minimalnu zaradu od 600 eura stane rad u vrijeme državnih praznika, rad nedjeljom, dvokratni, minuli rad... Sve to stane ispod minimalne i onda kao doplate do minimalne. Da li je ovo zakonit obračun zarada – pitao je on, dodajući da se bolovanja obračunavaju sa iznosa od 400 do 500 eura i od toga zaposleni prima 70 odsto.

Zarubica je kazao da nije smak svijeta nepotpisivanje OKU, ali da će se njegove posledice vidjeti tek isplatom majskih zarada.

Zamjenica generalnog sekretara USSCG Ivana Mihajlović napomenula je da USSCG od kraja 2023. daje uslovnu saglasnost na iznos obračunske vrijednosti koeficijenta od 90 eura, te da Ministarstvo finansija na to nije reagovalo. Ona je upozorila da se u Crnoj Gori zloupotrebljava institut osnovne zarade.

– Kompromis poslodavaca i sindikata je postignut ne samo oko obračunske vrijednosti koeficijenta nego i povećanja koeficijenta složenosti propisanim OKU. Da je Vlada 29. decembra stavila svoj potpis na sporazum socijalnih partnera, zaposleni i u javnom i u privatnom sektoru bi već od 1. januara uživali povećanje zarada. Vlada nije bila spremna da stavi potpis na ono što su ispregovarali socijalni partneri – dakle i povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta i koeficijenti složenosti i odložila je pregovore – naglasila je ona.

Mihajlović je pojasnila da je njihov dogovor rezultirao time da se osnovna zarada nekvalifikovanog radnika poveća sa 322 na 465 eura, a srednjoškolca sa 354 na 608 eura i da na to idu dalja uvećanja.

– Premijer nam nije rekao da para nema, ali nam je rekao da predlog koji smo mi ispregovarali nije dovoljan za Vladu i da Vlada želi više – istakla je ona.

Predsjednik UPCG Slobodan Mikavica ukazao je da u Crnoj Gori sindikati nisu spremni da napuste prava koja predstavljaju "recidiv socijalističkog sistema", a koja se odnose na bolovanje (na teret poslodavca u privatnom sektoru) do 60 dana, te prenos neradnih dana za državne praznike kada padaju u nedjelju.

– Ne možemo iz evropskih standarda uzimati kao sa švedskog stola samo ono što nam odgovara – naglasio je on.

Mikavica tvrdi da njihov sporazum sa sindikatima oko usaglašavanja koeficijenata targetira isključivo realni sektor i to kompanije koje imaju minimalne cijene zarada, te da je to mjera koja bi direktno dovela do rasta zarada u privatnom sektoru.

– Naše poruke su bile jasne – ne povećanje zarada koje će rezultirati novi pritisak na potrošnju već uštede, radionalizacija, štednja. To je poruka privrede i sidindikata koja je poslata kroz ovaj memorandum – rekao je Mikavica, ukazujući i na problem zloupotrebe bolovanja, koja su u javnoj upravi 15 puta veća nego u realnom sektoru.

Nišić je kazala da povećanje zarada od 10 odsto, o kojem se govori, većina zaposlenih u privatnom sektoru ne bi osjetila. Ona tvrdi da su privrednici na poslednjem sastanku ukazali da ne žele jedan euro novih povećanja i tereta, pozivajući da se o tome izjasne na odboru. Mikavica je odgovorio da su prihvatili koeficijente koji će eliminisati sve zloupotrebe.

– Obračunska vrijednost koeficijenta u ovom momentu nije prihvatljiva jer nije rezultat ušteda koje smo napravili u budžetu u dijelu neto i bruto zarada da bismo to pretočili u zarade – poručio je on.

Ministar finansija Novica Vuković tvrdi da nikad više za prava radnika nije urađeno nego od 2023. godine, ukazujući na pojedinačna uvećanja u zdravstvu, prosvjeti, socijali, kulturi, državnim službenicima, policajcima, upravi za kaznene i inspekcijske poslove...

– Zarade u javnom sektoru su rasle brže od produktivnosti, kvaliteta javnih usluga i ekonomskog rasta. Dodaci obesmišljavaju načelo jednake zarade za jedan rad. Ukoliko bi se uvećala obračunska vrijednost koeficijenta, to bi značilo dodatne neplanirane izdatke u budžetu, stvaranje većeg jaza u zaradama u različitim resorima javnog sektora i ponovo veću konkurentnost zarada u državnom sektoru u odnosu na privatni. Ovim povećanjem vi privatni sektor ne možete da natjerate da poveća zarade – naglasio je Vuković.

Platu manju od prosjeka prima preko 150.000 radnika

Inicijator saslušanja, poslanik Boris Mugoša (SD) ocijenio je da je neprimjerno, neodgovorno i neozbiljno saopštenje Vlade o neprihvatanju zahtjeva za povećanje zarada, ukazujući da nije prirodno da 2013. i 2026. imamo istu obračunsku vrijednost koeficijenta.

Zarubica je Vukoviću kazao da nije u svom izlaganju istakao šta su sve uradili za poslodavce kroz programe "Evropa sad 1" i "Evropa sad 2", navodeći da je zaključak poslodavaca da "jesmo za povećanje ali da nas ništa ne košta" izgleda kao da su ih Vlada i Ministarstvo finansija naučili da povećanju zarada mogu pristupiti samo ako im se smanje obaveze.

– Izgleda da pojedini socijalni partneri mole Boga kada će neka kriza u svijetu da kažu da ne mogu da poraste zarada – istakao je Zarubuca.