CGO: Institucije ćute, građani se žale, a AZLP i Upravni sud plaćaju cijenu netransparentnost

Analiza Centra za građansko obrazovanje (CGO) za period 2020–2025. pokazuje rast broja zahtjeva, kašnjenja institucija i dramatično gomilanje predmeta pred Agencijom za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP), saopšteno je iz te NVO.

Kako pokazuje analiza, broj zahtjeva organima vlasti porastao je sa 4.805 u 2020. na 7.481 u 2025. godini, jer je i sve manje lako dostupnih podataka. Kašnjenja ostaju ozbiljan problem – 2020. godine van zakonskog roka riješeno je 26,3 odsto zahtjeva, dok je rekordne 2023. godine kasnio svaki drugi odgovor.

- Zaostatak u obradi predmeta pred #AZLP raste – sa 90 neriješenih žalbi na kraju 2020. na čak 2.768 na kraju 2025. godine, pri čemu veliki dio usvojenih žalbi nije posljedica složenih pravnih sporova, već ćutanja administracije. U 2024. godini čak 69 odsto usvojenih žalbi bilo je zbog toga što organ vlasti uopšte nije odgovorio, a 2025. godine više od polovine - piše u analizi.

Sistem se često blokira zato što rukovodioci institucija biraju da ignorišu one koji pitaju, čime sopstvenu netransparentnost pretvaraju u hiljade žalbi i sudskih postupaka, trošeći dodatno vrijeme i javne resurse.

- Posljedice su vidljive i pred Upravnim sudom. Broj tužbi je 2023. dostigao 8.382 – gotovo devet puta više nego 2020. godine. Iako rastući, inspekcijski nadzor ostaje nesrazmjeran obimu problema: najviše ih je bilo 133 u 2025. godini - poikazala je analiza.

CGO podsjeća da slobodan pristup informacijama nije administrativna usluga niti dobra volja institucija, već zakonsko pravo i jedan od ključnih mehanizama kontrole vlasti.

- Problem, dakle, nije samo preopterećeni AZLP ili Upravni sud. Problem počinje tamo gdje institucija odluči da je lakše ćutati nego odgovoriti. Dok za takvo ćutanje nema stvarne odgovornosti, građani i građanke će svoje pravo da znaju plaćati vremenom, žalbama i sudskim postupcima, a transparentnost će ostajati pravo na papiru - zaključuju iz CGO.