CGO: Nema mira uz normalizaciju nasilja

Kako su istakli iz CGO, Crna Gora ovaj datum dočekuje u ambijentu u kojem su različiti oblici nasilja sve vidljiviji, dok je granica između nasilja u fizičkom i digitalnom prostoru sve manje izražena.

- Govor mržnje, prijetnje, vrijeđanje i ponižavanje na društvenim mrežama, vršnjačko nasilje, diskriminacija i netrpeljivost prema onima koji se doživljavaju kao drugačiji nijesu izolovane pojave. Njihova normalizacija slabi društvenu koheziju, produbljuje nepovjerenje i stvara okvir u kojem nasilje postaje prihvatljiv odgovor na razlike - kazala je Aleksandra Mihaljević, asistentkinja na projektima.

Iz CGO ističu da na ozbiljnost problema posebno ukazuju podaci koji se odnose na djecu i mlade.

- Nalazi istraživanja CGO-a pokazuju da gotovo 60% srednjoškolske populacije prepoznaje određeni stepen prisutnosti vršnjačkog nasilja u svojoj školi ili sredini, dok svaki peti navodi da je bio žrtva nekog njegovog oblika. Više od 66% učenika i učenica svjedočilo je vršnjačkom nasilju u određenoj frekvenciji, dok je digitalno nasilje po zastupljenosti gotovo izjednačeno sa fizičkim - navodi Mihaljević.

Digitalni prostor, kako je kazala, sve više postaje poligon za širenje netrpeljivosti čije posljedice ne ostaju samo na ekranima. Monitoring CGO-a pokazao je da je, od 12.969 analiziranih komentara na sedam najčitanijih portala, njih 13% sadržalo elemente govora mržnje.

- Zabrinjavajuća je i brzina kojom se uvrede, dehumanizacija, prijetnje i pozivi na nasilje umnožavaju i normalizuju, brišući granicu između neprihvatljivog govora i ponašanja koje može proizvesti konkretne posljedice - kaže Mihaljević.

Iskustva iz prethodnog perioda upozoravaju koliko brzo netrpeljivost može prerasti u djelovanje usmjereno prema čitavim grupama.

- Zato CGO ukazuje da odgovornost za suzbijanje nasilja i mržnje ne može biti prepuštena pojedincima, već zahtijeva pravovremeno i koordinisano djelovanje institucija, obrazovnog sistema, medija, političkih aktera i civilnog društva. Posebnu odgovornost imaju oni koji svojim javnim djelovanjem oblikuju društvene stavove, jer relativizovanje nasilja i diskriminatorna retorika pripremaju teren za njegovu normalizaciju - ističe Mihaljević.

Odgovornost za očuvanje mira podrazumijeva i dosljednost u zaštiti ljudskih prava i međunarodnog prava izvan sopstvenih granica. Ruska agresija na Ukrajinu, kao i kontinuirano stradanje civila, uz razmjere razaranja i kršenja međunarodnog humanitarnog prava u Gazi i na drugim djelovima okupirane palestinske teritorije, brutalno podsjećaju koliko je mir krhak kada pravo ustupi mjesto sili. Crna Gora, kao država koja svoju vanjsku politiku temelji na poštovanju međunarodnog prava i ljudskih prava, mora te principe zastupati dosljedno - bez selektivnosti prema tome ko je žrtva, a ko počinilac kršenja.

CGO naglašava da se kultura mira gradi mnogo prije nego što nasilje počne. Gradi se u porodici, školi, javnom prostoru, institucijama i na internetu. Ona zahtijeva obrazovanje koje razvija empatiju i kritičko mišljenje, institucije koje reaguju pravovremeno, odgovorne javne istupe i društvo koje neće ćutati pred mržnjom i diskriminacijom. Reagovati tek kada nasilje eskalira znači baviti se posljedicama neuspjeha, umjesto njegovom prevencijom.

- Zato CGO poziva donosioce odluka, obrazovne institucije, medije i druge društvene aktere da snažnije rade na prevenciji nasilja, razvoju kulture dijaloga i zaštiti ljudskih prava, posebno djece i mladih. Mir nije riječ za obilježavanje jednog datuma. On se mjeri načinom na koji institucije reaguju na nasilje, načinom na koji javni akteri govore o drugima i spremnošću društva da zaštiti dostojanstvo svakog čovjeka - kazala je Aleksandra Mihaljević, asistentkinja na projektima.

Međunarodni dan mira ustanovila je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 1981. godine, a 2001. godine 21. septembar je jednoglasno proglašen i danom prekida vatre i nenasilja.