Dan studenata u znaku pitanja kvaliteta obrazovanja i budućnosti mladih

- Iako je novi Zakon o visokom obrazovanju krajem 2025. godine predstavljen kao iskorak, propuštena je prilika za demokratizaciju Univerziteta Crne Gore (UCG), a u mnogim aspektima izostaje i njegova suštinska primjena - kazala je Milica Borozan, asistentkinja na projektima.

CGO je nedavno podržao zahtjev studenata Prirodno-matematičkog fakulteta UCG, kojim traže da im se, u skladu sa novim Zakonom o visokom obrazovanju, izdaju diplome postdiplomskih specijalističkih studija, ističući da oni ne traže privilegije već samo dosljednju primjenu zakona. CGO podsjeća da se radi o „zatečenim studentima“ koji studiraju po modelu 3+2, a koji su ostvarili najmanje 60 ECTS od ukupno predviđenih 120 ECTS na master studijama, kao i da je njihova struka prijeko potrebna tržištu rada a za koje ih ograničava UCG.

- Takođe, studenati primijenjene psihologije sa Univerziteta Donja Gorica (UDG) našli su se, bez svoje krivice, u pravnom i institucionalnom vakumu. Iako su završili akreditovane studijske programe koje je država odobrila i priznala kroz sistem visokog obrazovanja, onemogućeno im je da dobiju licencu i rade kao psiholozi. Istovremeno, nadležne institucije šalju kontradiktorne poruke - dok Ministarstvo prosvjete, nauka i inovacija priznaje njihove diplome i akredituje studijske programe, druga tijela faktički osporavaju njihovu profesionalnu vrijednost. Takva kolizija ima ozbiljne posljedice: pojedinim psiholozima prijeti gubitak posla, dok su mnogi već isključeni sa tržišta rada, iako imaju formalno priznate kvalifikacije. Dodatno, uskraćena im je mogućnost da učestvuju u radu strukovne komore, čime im je zatvoren ključni put ka profesionalnom razvoju i priznanju - kazala je Borozan.

Ovi primjeri ilustruju neke od studentskih izazova koji su egzistencijalne prirode, ali i indikatori šireg institucionalnog nemara. Umjesto da formalno stečeno obrazovanje pruža priliku za pravo na rad u struci, ono se birokratski ograničava čime se direktno urušava povjerenje studenatske populacije u obrazovni sistem i institucije. Takođe, ovo osnažuje jaz između stečenih kvalifikacija i realnih mogućnosti mladih na tržištu rada i visoko obrazovanje čini nepouzdanim osloncem za profesionalnu budućnost.

Nalazi Studije o mladima, CGO-a i fondacije Fridrih Ebert, potvrđuju razmjere problema: gotovo dvije petine mladih nezadovoljno je kvalitetom obrazovanja, dok čak 55 odsto vjeruje da se ocjene mogu „kupiti“. Istovremeno, 45,8 odsto mladih izražava želju da napusti Crnu Goru, i to najčešće zbog ograničenih karijernih prilika.

- CGO podsjeća da studenti i studentkinje nijesu statistika niti politički dekor, već ključni resurs društva. Ignorisanje njihovih problema direktno ugrožava razvojni potencijal Crne Gore- kazala je Borozan.

Zato, kako je istakla, Dan studenata mora biti više od simbolike, odnosno podsjetnik na odgovornost institucija da obezbijede pravedan i funkcionalan obrazovni sistem, usklađen sa tržištem rada.

- U suprotnom, nezadovoljstvo koje danas postoji može prerasti u ozbiljno nepovjerenje sa dugoročnim posljedicama. Sjećanje na Žarka Marinovića obavezuje i da borba za prava studenata vodi konkretnim i suštinskim promjenama - istakla je Borozan.