Digitalno nasilje nad ženama u politici produžena ruka patrijarhata i nova barijera političkog učešća

Kako navode u saopštenju, žene u politici i dalje se suočavaju sa patrijarhalnim stavovima i rodnim stereotipima, koji u savremenom društvu sve češće dobijaju novu formu kroz digitalno nasilje i mizogini diskurs usmjeren prema političarkama, što predstavlja rastuću barijeru, posebno za mlađe žene, koje razmatraju ulazak u politiku.

Iako su u prethodnom periodu napravljeni značajni zakonski pomaci u pravcu povećanja zastupljenosti žena u politici, kako ističu u saopštenju, rodnu ravnopravnost ne treba posmatrati isključivo kroz formalnu zastupljenost, već prije svega kao pitanje stvarnog uticaja, moći odlučivanja i mogućnosti političkog napredovanja.

- FOTO: GA

- Zabrinjavaju nalazi našeg istraživanja o učešću žena u lokalnoj politici u Crnoj Gori, sprovedenog u novembru 2025. godine, koji su ukazali da političarke često percipiraju da su žene prisutne u partijskim strukturama, ali ne uvijek i u krugovima u kojima se donose ključne političke odluke. Ovakvi nalazi ukazuju na jaz između formalnih mehanizama rodne ravnopravnosti i stvarnih odnosa moći unutar političkih partija, dok se istovremeno u javnom prostoru pojavljuju i nove prepreke političkom angažmanu žena. Digitalno nasilje nad ženama u politici postaje sve vidljiviji oblik političkog pritiska i pokušaja njihove diskreditacije. Patrijarhalni narativi koji su žene nekada gurali izvan javnog života danas se sve češće reprodukuju kroz digitalni prostor u vidu mizoginih komentara, omalovažavanja i javnog targetiranja političarki - naglašava se u saopštenju GA koje je potpisala Danijela Darmanović.

Posebno zabrinjava činjenica da su, na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama koje su uputili sudovima, tužilaštvu i Upravi policije radi pribavljanja podataka o prijavama i postupcima koji se odnose na govor mržnje prema ženama u politici, odnosno krivična djela izvršena iz mržnje ili diskriminacije zasnovane na polu, rodu ili političkom djelovanju žena, ove institucije navele da ne raspolažu evidencijom takvih slučajeva.

- FOTO: GA

- To ukazuje da se napadi koji su vidljivi u javnom prostoru očigledno ne evidentiraju kao posebna kategorija rodno zasnovanog nasilja nad političarkama u javnom prostoru, već se u praksi često kvalifikuju kao prekršaji ili druga djela nižeg stepena odgovornosti, što doprinosi njihovoj institucionalnoj nevidljivosti - navode iz GA.

Povećanje kvota na 40 odsto u Vladi, na izbornim listama i u odborima državnih preduzeća predstavlja važan pomak ka formalnoj ravnopravnosti, smatraju u GA, ali kvote same po sebi ne mogu promijeniti političku kulturu niti obezbijediti stvarnu jednakost.

- FOTO: GA

- Rodna ravnopravnost ne mjeri se samo brojem žena u politici, već njihovim stvarnim uticajem, mogućnošću napredovanja i bezbjednošću u javnom prostoru. Učešće u političkom životu predstavlja fundamentalno demokratsko pravo učešća u javnom životu, zbog čega nijedna žena ne bi smjela biti obeshrabrena da se politički angažuje zbog stereotipa, digitalnog nasilja ili izostanka institucionalne zaštite - navode iz GA.