Dok struka ukazuje na važnost vakcinacije, dio javnosti se protivi: U vrtiće ne može više od 16.000 djece

Ustavni sud Crne Gore još se nije oglašavao povodom inicijativa o ustavnosti odredbe koja boravak u vrtićima uslovljava obaveznom vakcinacijom, već će o tome raspravljati u septembru. Ni Skupština Crne Gore nije reagovala na peticiju koju je potpisalo preko 6.000 građana, a kojom se traži ponovo otvaranje rasprave o Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, koji propisuje normu da djeca moraju biti vakcinisana ukoliko žele da borave u vrtićima.

Dok struka ukazuje na važnost vakcinacije i negira bilo kakvu povezanost vakcine sa autizmom, dio javnosti i roditelja to osporavaju i ne žele da vakcinišu djecu MMR vakcinom.

Iz Ustavnog suda su u odgovorima "Danu" saopštili da su u julu donijeli odluku da se u predmetu ocjene ustavnosti odredaba Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, kojima je vakcinacija propisana kao uslov za boravak djece u predškolskim ustanovama, održi javna rasprava.

– Konačan datum njenog održavanja još nije formalno utvrđen, jer se čekaju završne potvrde stručnjaka iz zemlje i regiona koje je Ustavni sud angažovao da za potrebe ovog postupka izrade stručna mišljenja, kako bi se usaglasio termin koji odgovara svim učesnicima. Javnost i mediji biće blagovremeno obaviješteni o datumu i ostalim detaljima javne rasprave. Ustavni sud je u ovom predmetu postupao ažurno. Prva inicijativa za ocjenu ustavnosti osporenih odredaba podnijeta je 10. februara, a poslednja 9. juna. Sud je već u julu donio odluku o održavanju javne rasprave, dok je poslednje traženo mišljenje Vlade Crne Gore dostavnjeno 5. avgusta – saopštio nam je portparol Ustavnog suda Danilo Ajković.

IJZ: Intenzivirana MMR vakcinacija pred početak nove školske i predškolske godine

Napominje da je riječ o složenom ustavnosudskom predmetu koji zahtijeva razmatranje domaćih i međunarodnih propisa i standarda, relevantne ustavnosudske prakse, kao i značajnog broja podataka nadležnih institucija.

– Imajući u vidu značaj pitanja o kojem se odlučuje i njegove neposredne posledice po djecu i roditelje, Ustavni sud nastoji da kroz javnu raspravu obezbijedi sveobuhvatno i stručno sagledavanje svih relevantnih pravnih i drugih pitanja. Nakon javne rasprave, predmet će biti razmatran na sjednici Ustavnog suda, u skladu sa pravilima ustavnosudskog postupka – rekao je Ajković.

U odgovorima na pitanja "Dana", iz Instituta za javno zdravlje kazali su da, prema podacima iz elektronskog registra imunizacija, među djecom predškolskog uzrasta – koja su rođena od 2020. do 2024. godine – trenutno njih 16.143 nije primilo prvu dozu MMR vakcine.

– Obuhvat prvom dozom MMR vakcine u ovoj grupi trenutno iznosi 56,4 odsto, dok kod djece rođene 2024. godine, kao najmlađe od posmatranih, obuhvat dostiže oko 24 odsto. U posljednjih nekoliko sedmica bilježi se intenziviranje MMR vakcinacije i rast obuhvata: kod djece predškolskog uzrasta obuhvat je porastao sa oko 50 na 56,4 odsto, dok je kod djece rođene 2024. godine porastao sa ranijih 13,2 odsto na oko 24 odsto. I pored ove pozitivne dinamike, broj djece koja još uvijek nijesu primila prvu dozu MMR vakcine i dalje je značajan, što ukazuje na potrebu nastavka i dodatnog intenziviranja aktivnosti usmjerenih na pravovremenu vakcinaciju i nadoknadu propuštenih doza – ističu iz Instituta.

Upitani da li MMR vakcina može uticati na pojavu autizma, iz Instituta to negiraju, pozivajući se na brojna međunarodna naučna istraživanja, sprovedena na milionima djece, koja su nedvosmisleno pokazala da MMR vakcina ne uzrokuje autizam.

– Tvrdnja o navodnoj povezanosti potekla je iz rada objavljenog krajem prošlog vijeka, koji je naknadno povučen zbog ozbiljnih naučnih i etičkih nepravilnosti, dok su njegovi zaključci u potpunosti opovrgnuti kasnijim istraživanjima. Danas postoji jasan naučni konsenzus da MMR vakcina nije uzročno povezana sa pojavom poremećaja iz spektra autizma – tvrde iz Instituta.

Pedijatar u podgoričkom Domu zdravlja Alma Hajdarpašić Drešević u izjavi za "Dan" podsjeća da je novi Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti usvojen početkom godine.

– Usvojena je zakonska obaveza da djeca, kao uslov za upis u predškolske ustanove,moraju imati primljene sve vakcine, po kalendaru vezanom za uzrast. U potpunosti podržavam tu odluku jer je zdravlje najmlađih i najranjivijih najvažnije za sve nas. Odziv na vakcinaciju poslednjih nekoliko dana je odličan i koliko god da smo preopterećeni poslom,trudimo se da svakom roditelju izađemo u susret i nadoknadimo propuštene doze. Na sreću, do sada nismo imali prijavu nijedne neželjene reakcije, jer vakcine dajemo isključivo nakon pregleda djeteta. Moja preporuka je da nam se svi roditelji nevakcinisane djece jave bez straha i dovedu svoju djecu na vakcinaciju – kazala je dr Hajdarpašić Drešević.

Kavarić: Autizam nema veze sa MMR vakcinom

S druge strane, advokat Miomir Joksimović ocijenio je u izjavi za "Dan" da je uslovljavanje djece da mogu boraviti u vrtićima samo ukoliko su vakcinisana MMR vakcinom diskriminatorno, nesvrsishodno, nepravedano i neustavno.

– Diskriminatorno jer se selektivno postupa prema određenoj grupi djece na osnovu njihovog ličnog svojstva. Nesvrsishodno jer ograničava djeci pristup vrtićima zbog navodnog rizika od zaraze, dok, s druge strane, van vrtića ta ista djeca mogu nesmetano da borave zajedno. Takođe, djeca koja "iz opravdanih razloga" nisu vakcinisana ne predstavljaju nikakav rizik, a djeca koja samo nisu vakcinisana ipak predstavljaju rizik. Nepravedno jer država bez realnog osnova represivno djeluje prema jednoj grupi svojih građana, a mjera ne ostvaruje cilj koji navodno treba da se postigne – smanjenje rizika od zaraze (rizik nikada nije ni utvrđen). Neustavno jer se Ustavom jemči zaštita fizičkog integriteta, dok vakcinacija kao metoda narušava fizički integritet čovjeka. Takođe, odredba je suprotna Zakonu o zaštiti prava pacijenata, kojim se jemči pravo da niko bez prestanka ne može biti podvrgnut nijednoj medicinsko proceduri – istakao je Joksimović.

On podsjeća da je Ustavni sud za 15. septembar zakazao javnu raspravu o ovom pitanju, nakon čega će donijeti odluku.

– S obzirom na značaj pitanja, Ustavni sud je morao mnogo ranije da odluči o ovom pitanju, a ne da čeka pola godine da bi otvorio raspravu. Takođe, zabrinjava činjenica da Skupština Crne Gore ignoriše peticiju sa preko 6.000 potpisa kojom se traži ponovno otvaranje rasprave o ovoj odredbi. Time se šalje jasna poruka da se u Crnoj Gori fingiraju demokratija i ljudska prava i slobode, jer na ovom primjeru, a i na drugim primjerima, vidimo da se prema građanima postupa diktatorski i da političke partije i poslanici ne haju za glas građana – zaključio je Joksimović.