Dr Jelena Knežević upozorava: Dnevno 1.000 novih dijagnoza karcinoma dojke u Evropi

Naglašava da iza ovih zabrinjavajućih brojki stoji i važna činjenica da je smrtnost u Evropi od ove maligne bolesti u poslednje dvije decenije opala zbog otkrivanja karcinoma u ranoj fazi i napretka u samom liječenju.

– Mjesec borbe protiv karcinoma dojke je važan zato što nas podsjeća da iza velikih statističkih brojeva stoje stvarne žene, njihovi životi i porodice. Svrha ovog mjeseca nije da samo tokom njega govorimo o bolesti, već da informišemo žene, edukujemo ih, ohrabrimo i podstaknemo prije svega da tokom cijele godine brinu o svom zdravlju. Faktori rizika za nastanak karcinoma dojke su brojni i na neke od njih ne možemo uticati. To su prije svega pol, životna dob, genetska predispozicija, porodično opterećenje, ali i određeni hormonski i reproduktivni faktori. S druge strane, postoje određene životne navike koje mogu povećati rizik a možemo da ih mijenjamo – povećena tjelesna težina, naročito nakon menopauze, fizička neaktivnost, konzumiranje alkohola i duvana. Postojanje faktora rizika ne znači da će žena sigurno oboljeti, kao što ni njihovo odsustvo ne znači da je žena potpuno zaštićena – ističe dr Knežević, sa kojom smo razgovarali povodom Mjeseca borbe protiv karcinoma dojke.

Ukazuje na značaj otkrivanja bolesti u ranoj fazi jer su tada mogućnosti liječenja i prognoze znatno bolje.

– Ženama uvijek savjetujem da pregledaju dojke u periodu nakon ciklusa od 6. do 12. dana ciklusa jednom mjesečno i ukoliko primijete bilo šta neuobičajeno, kao neku novu promjenu – čvorić, promjenu izgleda ili uvlačenje kože i bradavice, neuobičajen iscjedak, da se odmah jave svom ljekaru radi dalje dijagnostike. Naravno, veoma važni su i redovni klinički pregledi i mamografija u okviru Nacionalnog skrining programa za žene od 50. do 69. godine. Kod žena koje imaju značajno porodično opterećenje pristup je nešto drugačiji i procjena rizika treba da bude individualna. Najvažnija poruka je da zdravim životnim navikama možemo smanjiti dio rizika, dok redovnim, preventivnim pregledima i odazivanjem na skrining programe povećavamo mogućnost da bolest otkrijemo na vrijeme – naglasila je dr Knežević.

Dodaje da živimo u društvu u kojem je žena često ona koja brine o svima – o djeci, partneru, roditeljima, kući, poslu... i navikla je da tuđe potrebe stavlja ispred svojih i da sopstveni pregled, umor ili zdravstveni problem ostavlja za neki drugi dan, a taj drugi dan ponekad dođe prekasno.

– Zato bih željela poslati poruku ženama da briga o sebi nije sebičnost i da odvoje vrijeme za sebe i vode računa o svom zdravlju sa istom pažnjom sa kojom brinu o ljudima koje vole – kazala je dr Knežević.

Upitana za bolesti koje najčešće pogađaju žene, kaže da veliki izazov i dalje predstavljaju maligne bolesti.

– Nakon karcinoma dojke, karcinom grlića materice je gorući problem, ali u svakodnevnoj praksi svjedočim i porastu dijagnostikovanja poliendokrinog metaboličkog ovarijalnog sindroma, poznatog kao sindrom policističnih jajnika kod žena mlađe starosne grupe. Takođe, tu su i problemi sa ostvarivanjem trudnoće, porast autoimunih bolesti i izražene tegobe u perimenopauzi i menopauzi. Ipak, zdravlje žene ne smijemo svoditi samo na reproduktivno zdravlje, jer sa godinama sve veći značaj imaju i kardiovaskularne bolesti, gojaznost, dijabetes i drugi metabolički poremećaji. Današnji način života – konstantan stres, nedovoljno sna, odmora i zanemaren značaj fizičke aktivnosti, nažalost, uzimaju danak kod žena u perimenopauzi i postmenopauzi. Mislim da zdravstveni sistem ima mogućnosti da odgovori na veliki dio ovih problema, ali mora više da se ulaže u prevenciju. Najbolji primjer je karcinom grlića materice; danas imamo oba ključna instrumenta prevencije – HPV vakcinaciju kao primarnu prevenciju, kao i organizovani HPV skrining program kao sekundarnu prevenciju, i zaista imamo mogućnost da značajno smanjimo broj oboljelih, pogotovo ako znamo da otkrivanjem promjene na grliću u ranoj fazi možemo potpuno da spriječimo nastanak karcinoma. Pravo pitanje je zašto, uprkos svemu tome, više od polovine žena kod kojih otkrijemo karcinom do dijagnoze dolazi prekasno, kada je tumor u neoperabilnoj fazi – ukazala je dr Knežević.

Ona ističe da nije dovoljno da postoji skrining, već treba da se dođe do svake žene, ona mora biti pozvana, mora se odazvati i sistem je mora pratiti sve do završene dijagnostike i liječenja.

– Odgovornost mora biti zajednička – odgovornost žene je da se odazove, ali odgovornost zdravstvenog sistema je da je pronađe, pozove, podsjeti i ne izgubi iz praćenja – dodaje naša sagovornica.

Upitana da li žene vode dovoljno računa o reproduktivnom zdravlju, kaže da je situacija bolja nego ranije, ali da to još uvijek nije dovoljno.

– Imamo veliki broj žena koje odgovorno dolaze na preventivne preglede. Zadovoljna sam kad vidim da je sve više mladih žena koje su informisane o značaju očuvanja reproduktivnog zdravlja, i to više nije tabu tema. Međutim, i dalje imamo određen broj žena koje se jave samo kada se pojavi neki problem i, nažalost, nerijetko je te žene stid što uopšte dolaze kod ginekologa na pregled, pa se još i izvinjavaju zbog dolaska. Veoma me rastuže takve situacije. Suština prevencije je da žene dolaze redovno dok nemaju tegobe i da eventualne promjene otkrijemo na vrijeme.To je posebno važno kada govorimo o karcinomu grlića materice, gdje znamo da perzistentna infekcija visokorizičnim tipovima HPV -a glavni uzrok ove bolesti, a imamo efikasne načine prevencije. Zbog toga je šteta da i dalje imamo veliki broj žena kod kojih se ova bolest otkrije u uznapredovaloj fazi. Redovan ginekološki pregled treba da postane dio kulture brige o sebi – jednako prirodan kao i svaka druga briga o sopstvenom zdravlju – naglašava dr Knežević.

Kako je pojasnila, različita životna doba nose različite probleme i rizike.

– Kod mlađih žena obično je fokus na polno prenosivim infekcijama, kontracepciji, poremećajima menstrualnih ciklusa, planiranju porodice i problemima sa ostvarivanjem trudnoće. Kasnije sve više pažnje posvećujemo prevenciji malignih bolesti i tegobama vezanim za perimenopauzu i menopauzu. Period između 40. i 50. godine posebno je osjetljiv za žene. Izražene hormonske fluktuacije mogu biti praćene metaboličkim promjenama i porastom kardiovaskularnog rizika, zbog čega je za adekvatno prepoznavanje i liječenje problema često potreban multidisciplinarni pristup. Upravo zato pregledi u ovom životnom dobu dobijaju poseban značaj – ne samo radi ranog otkrivanja ginekoloških oboljenja, već i kao prilika za sveobuhvatnu procjenu zdravlja žene i pravovremeno prepoznavanje faktora rizika. Taj period života je svojevrsni prozor mogućnosti za očuvanje zdravlja u godinama koje slijede. Pravovremeno prepoznavanje i otklanjanje faktora rizika, uz korekciju loših životnih navika, značajno utiče na kvalitet života u kasnijoj dobi i postavlja temelje zdravijeg starenja – ukazala je dr Knežević.