Gaze se prava i vojnička čast: Sporan postupak provjere pripadnika VCG

Članom 145, stav 1, tačka 5b Zakona o Vojsci Crne Gore, kojim se propisuje da profesionalnom vojnom licu prestaje služba u vojsci utvrđivanjem postojanja bezbjednosne smetnje, krši se niz ustavnih prava službenika crnogorske vojske, a onemogućavanjem da se brane od optužbe sa kojom nijesu ni upoznati gazi se i njihova vojnička čast.

To poručuju podnosioci inicijative za ocjenu ustavnosti ovog člana zakona – advokatska kancelarija "Mijović&Vuković", dok u Vladi Crne Gore, kako proizlazi iz mišljenja na podnijetu inicijativu, smatraju da ne stoje navodi o neustavnosti zakonskih odredaba.

– Postupak prestanka službe primjenom člana 145 stav 1 tačka 5b zakona je proces koji građanina pretvara u objekat bez ikakvih prava – navodi se u inicijativi advokatske kancelarije "Mijović&Vuković".

Advokati smatraju da se odredbom ovog člana zakona krši čitav niz ustavnih prava službenika Vojske CG – pravo na rad, pravo na pravično suđenje i na odbranu, pravo na jednakost, budući da omogućava retroaktivan prestanak radnog odnosa službenika, a da prije donošenja rješenja o prestanku službe službeniku nije omogućeno da sazna ni zašto predstavlja navodnu prijetnju po bezbjednost države.

– Onemogućavanjem da se brani od optužbe sa kojom nije ni upoznat, istome se, osim prava na rad, gazi i vojnička čast, budući da se isti otpušta iz vojske kao nečastan da bude dio iste – ukazuju podnosioci inicijative.

Ističu da je posebno zabrinjavajuće to što je osporena odredba zakona otvorila vrata mogućim zloupotrebama u njenoj primjeni.

– Pa se lica koja su došla pod udar predmetne norme sa pravom pitaju da li se pod maskom brige za bezbjednost vojske, u stvari, vrši obračun sa neistomišljenicima – naglašavaju advokati, uz podsjećanje da su kršenja prava službenika Ministarstva odbrane primjenom te zakonske odredbe kroz razne postupke već utvrdili Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Upravni sud i Vrhovni sud, Komisija za žalbe Vlade Crne Gore, te Odjeljenje za poslove inspekcijskog nadzora Ministarstva odbrane.

Kako naglašavaju, i pored jasnih smjernica svih tih institucija, Ministarstvo odbrane ne odustaje od primjene predmetne odredbe na način koji službenika Vojske Crne Gore pretvara u objekat bez ikakvih prava, zbog čega pozivaju Ustavni sud da interveniše i prekine praksu koju, uvjereni su, ne poznaje nijedna zemlja Evropske unije, a i šire.

Pravilnik donijet, ali je tajan

U mišljenju dostavljenom Ustavnom sudu iz Vlade su ukazali da se osporena norma primjenjuje na sve pripadnike vojske na identičan način.

– Osporenom normom ne uskraćuje se prvo na rad, izbor zanimanja, uslove rada, zaradu, zaštitu na radu. Službu u vojsci mogu obavljati svi građani Crne Gore koji ispunjavaju opšte i posebne uslove. Uzimajući u obzir prirodu vršenja dužnosti u vojsci, zakonodavac je, u skladu sa članom 24 Ustava, ograničio prava, u obimu koji dopušta Ustav i u mjeri koja je neophodna da bi se u otvorenom i slobodnom demokratskom društvu zadovoljila svrha zbog koje je ograničenje dozvoljeno – navodi se u mišljenju.

Tvrde da je Ministarstvo odbrane donijelo podzakonski akt o načinu vršenja vojno-obavještajnih i bezbjednosnih poslova, ali da je on označen stepenom tajnosti.

U odgovoru Vlade na podnesenu inicijativu navodi se da uređenje pitanja bezbjednosnih provjera i smetnji predstavlja suvereno pravo države, koje se uređuje unutrašnjim zakonodavstvom. Ukazujući na tajnost takvog postupka, u mišljenju je ukazano i da je bezbjednosna provjera preventivna procedura čiji je cilj procjena rizika i proaktivno postupanje organa sa ciljem preveniranja prijetnji

– Omogućavanje učešća lica u postupak vršenja bezbjednosne provjere ili davanje uvida u podatke uticalo bi na kompromitovanje izvora i metoda rada, što može imati za posljedicu prikrivanje kompromitujućih podataka ili opstruiranje postupka – navodi se u odgovoru na podnesenu inicijativu.

Preuzmite našu aplikaciju