HRA: Presuda liderima OVK važan korak, ali brojni zločini na Kosovu i dalje bez epiloga

Specijalizovano vijeće Kosova u Hagu prvostepeno je osudilo Hašima Tačija, Kadrija Veseljija, Redžepa Seljimija i Jakupa Krasnićija, utvrdivši njihovu krivičnu odgovornost za ratne zločine protiv 385 osoba u vidu proizvoljnog lišenja slobode, 49 žrtava okrutnog postupanja, 303 žrtve mučenja i 96 ubijenih. Tači i Krasnići osuđeni su na po 25 godina zatvora, Veselji na 18, a Seljimi na 13 godina.

Vijeće je zaključilo da su četvorica optuženih, zajedno sa drugim pripadnicima rukovodstva OVK, učestvovala u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bio identifikovanje, hapšenje, zatvaranje, zlostavljanje i, prema potrebi, ubijanje osoba označenih kao protivnici političkih ili vojnih ciljeva OVK.

Među žrtvama su, prema nalazima Vijeća, bili kosovski Albanci povezani sa drugim političkim ili vojnim strukturama, osobe označene kao saradnici vlasti SRJ, odnosno Srbije, kao i pripadnici manjinskih zajednica, uključujući Srbe i Rome.

Tači i ostali oslobođeni su optužbi za zločine protiv čovječnosti. Vijeće je utvrdilo da su djela nasilja i zlostavljanja bila rasprostranjena i sistematska, ali da Tužilaštvo nije dokazalo van razumne sumnje da je napad bio usmjeren protiv civilnog stanovništva kao takvog, što je jedan od ključnih elemenata tog krivičnog djela.

HRA podsjeća da suđenje pred Specijalizovanim vijećima Kosova nije obuhvatilo sve slučajeve nestanaka i zločina počinjenih nakon završetka oružanog sukoba. Prema nalazima Vijeća, nemeđunarodni oružani sukob između OVK i snaga SRJ, odnosno Srbije, trajao je do oko 20. juna 1999. godine, zbog čega događaji nakon tog datuma u ovom postupku nijesu kvalifikovani kao ratni zločini.

Međutim, otmice i nestanci nijesu prestali završetkom sukoba. Više od 25 godina kasnije i dalje se traga za oko 1.600 osoba, među kojima je više od 400 nestalih u periodu od juna 1999. do decembra 2000. godine.

HRA posebno ukazuje na nekoliko slučajeva koji i dalje čekaju na rasvjetljavanje.

Tomislav Adžić, državljanin Crne Gore i zamjenik direktora „Jugobanke“ u Prištini, otet je u julu 1999. godine zajedno sa kolegom iz Prištine Jetonom Ljiljom. Prema dostupnim podacima, pripadnici OVK odveli su ih u svoju komandu u zgradi Auto-moto saveza u Prištini, nakon čega im se gubi svaki trag.

Porodica Adžić pokušala je da ovaj slučaj uključi u postupak protiv Tačija i ostalih lidera OVK, ali zahtjev za priznavanje statusa žrtve nije prihvaćen jer događaj nije bio obuhvaćen vremenskim, geografskim i materijalnim okvirom optužnice. HRA navodi da je slučaj prijavljen nadležnom tužilaštvu na Kosovu, koje i dalje ima obavezu da utvrdi ko za ovaj zločin snosi odgovornost.

Među neriješenim slučajevima je i nestanak Halita Nurkovića iz Rožaja, koji je 24. jula 1999. godine odvezao mušteriju iz Rožaja do Gornjeg Petrića, na području Peći, nakon čega mu se gubi svaki trag.

HRA ukazuje da se Nurković ne nalazi na zvaničnoj listi od 38 osoba za kojima Crna Gora traga na Kosovu, iako su o njegovom nestanku godinama izvještavali crnogorski mediji. Njegovih šest kćerki u Rožajama svake godine organizuju memorijal „Tragom nestalih – sjećanje na Halita Nurkovića“, uključujući i memorijalni pohod na Hajlu.

Iz HRA apeluju na Komisiju za nestala lica Vlade Crne Gore, Ministarstvo pravde i nadležna državna tužilaštva da, u saradnji sa institucijama Kosova i Srbije, međunarodnim organizacijama i drugim nadležnim organima, provjere sve raspoložive podatke o nestalim osobama.

- Crna Gora zvanično traga za 38 svojih državljana nestalih na Kosovu u tom periodu, međutim ta lista nije konačna - navode iz HRA.

Od nadležnih očekuju da uporede postojeće evidencije sa regionalnim bazama i podacima porodica, utvrde sudbinu nestalih, pronađu njihove posmrtne ostatke i preduzmu korake za utvrđivanje pojedinačne krivične odgovornosti u svim slučajevima u kojima za to postoje osnovi.