HRA: Vlada hitno da povuče zakone o unutrašnjim poslovima i ANB-u iz procedure

Iz HRA su ukazali na stav Delegacije EU prema kome predlozi Vlade za izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o ANB-u nijesu usklađeni sa pravnom tekovinom EU, naročito sa Opštom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) i Direktivom o sprovođenju zakona (LED).

"HRA apeluje na povlačenje tih predloga zakona iz skupštinske procedure do njihovog potpunog usaglašavanja sa pravnom tekovinom EU, koja uključuje garancije ljudskih prava", kaže se u saopštenju te nevladine organizacije (NVO).

Kako se navodi, radi se o ljudskim pravima građana Crne Gore, koja bi odgovorna vlast u ključnoj fazi evropskih integracija morala da štiti na istom nivou kao u EU, umjesto da povlađuje interesima koji se tome suprotstavljaju.

Iz HRA su ukazali i na stav Delegacije EU da "EK posebno očekuje od nadležnih organa da sprovode zapošljavanje u policiji zasnovano na zaslugama“ i da, u tom smislu, uspostave odgovarajuće proceduralne garancije.

"HRA ponovo ističe da posebno automatski prestanak radnog odnosa službenicima Uprave policije, odnosno, oduzimanje statusa policijskog službenika zbog bezbjednosnih smetnji bez disciplinskog postupka, kako je predloženo amandmanima, nije u skladu sa pravnom tekovinom EU", kaže se u saopštenju.

Navodi se da član 41 Povelje o osnovnim pravima EU - Pravo na dobru upravu, kao i ustaljena sudska praksa Suda pravde EU, garantuju pravo na saslušanje i pravo na odbranu kao opšte principe prava EU, koji moraju biti poštovani prije donošenja svake odluke upravnog organa koja može negativno da utiče na prava ili interese neke osobe.

"Drugim riječima, automatski prestanak radnog odnosa na osnovu rješenja Komisije o bezbjednosnim smetnjama, bez sprovođenja postupka u kome bi policijski službenik imao priliku da se izjasni o tim smetnjama nije u skladu sa pravom EU", pojasnili su iz HRA.

Iz te NVO su kazali da ne treba zaboraviti da i direktive, na koje je Delegacija EU naročito ukazala, takođe zahtijevaju te garancije u kontekstu procesuiranja ličnih podataka, koje uključuju bezbjednosne smetnje.

"Sud pravde EU je u više presuda naglasio da osobe na koje se takve, potencijalno nepovoljne upravne odluke odnose, moraju imati stvarnu mogućnost da iznesu svoje stavove i ospore elemente na kojima državni organ namjerava da zasnuje odluku", navodi se u saopštenju.

Kako se dodaje, Sud je utvrdio i da povreda tog prava može dovesti i do poništenja administrativne odluke.

"Ovi standardi, koji čine dio acquis communitaire, podrazumijevaju da odluke koje ozbiljno utiču na profesionalni status službenika moraju biti donijete nakon sprovođenja individualnog postupka u kojem je osobi omogućeno da bude saslušana i da ostvari pravo na odbranu", naglasili su iz HRA.

Međutim, kako su naveli, Vlada suprotno tome insistira na potpunom eliminisanju vođenja disciplinskih postupaka zbog bezbjednosnih smetnji i omogućava prestanak radnog odnosa policijskim službenicima čak i retroaktivno, u postupcima koji nijesu završeni, a na osnovu odluke komisije koju formira ministar unutrašnjih poslova i u odnosu na koju ne postoje garancije protiv političkog uticaja.

Iz HRA su kazali da je to poseban problem na koji je EK već ukazivala.

"HRA ponovo oštro protestuje zbog toga što je o predloženim izmjenama i zakona o unutrašnjim poslovima i o ANB-u zaobiđena javna rasprava, u kojoj bi se otvoreno, i uz prisustvo stranih eksperata, razgovaralo o predloženim izmjenama zakona koje ugrožavaju ljudska prava i njihovoj usklađenosti sa evropskim i međunarodnim standardima", naveli su iz te NVO.

Oni su podsjetili da su, u odnosu na predloge izmjena Zakona o ANB-u, i Komitet za ljudska prava UN i Specijalna izvjestiteljka za pravo na privatnost Crnoj Gori, dali izričite primjedbe zbog izostanka sudske kontrole pristupa bazama podataka koje vode i fizička i pravna lica.

Kako su kazali iz HRA, njihove sugestije Vlada nije uvažila.

"Jedno od predloženih rješenja, da se za pristupanje podacima o lokaciji na kojima se nalazi korisnik mobilne telefonije takođe ne zahtijeva sudsko odobrenje, suprotno je dosadašnjoj praksi Ustavnog suda Crne Gore i standardima Evropskog suda za ljudska prava o tajnom nadzoru komunikacija", kaže se u saopštenju.

Iz HRA su naglasili da Vlada mora štititi opšti interes Crne Gore da njen pravni poredak bude zasnovan na poštovanju ljudskih prava i evropskih standarda, posebno u ovoj ključnoj fazi integracije države u EU.