I Univerzitet partijski plijen, izbori za rektora kompromitovani

Predstavnici potpisnika inicijative kojom se traži da se rektor Univerziteta Crne Gore (UCG) bira na neposrednim izborima, umjesto što o jednom kandidatu odlučuje Upravni odbor na predlog Senata, poručili su da neće odustati i da će nastaviti razgovore unutar akademske zajednice u cilju decentralizacije izbornog procesa.

Predlagači inicijative, sedamdeset profesora i saradnika u nastavi, smatraju da bi ovakav model izbora predstavljao važan korak ka demokratizaciji UCG, jačanju autonomije akademske zajednice i smanjenju uticaja neformalnih interesnih struktura unutar Univerziteta. Inicijativa, kojom se kroz izmjene Zakona o visokom obrazovanju predlaže uspostavljanje neposrednog i demokratskog izbora rektora, kojeg bi birali članovi akademske zajednice, profesori, istraživači, saradnici, te neakademsko osoblje i studenti, predstavljena je ranije Odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Skupštine Crne gore. Do danas nije zakazana tematska sjednica koju je ranije najavio predsjednik tog odbora Nikola Rovčanin.

– Tražimo neposredne izbore jer je teže manipulisati sa 800 ljudi nego sa 15 ili 16 u Senatu UCG. Nadamo se da će Skupština prihvatiti inicvijativu i promijeniti pravila za izbor prvog čovjeka UCG. Molimo i Senat i Upravni odbor da pokažu elementarnu logiku i akademsku etiku – kazao je prof. dr Radovan Stojanović sa Elektrotehničkog fakulteta u Podgorici.

Izbori za rektora pokrenuti su 11 mjeseci prije isteka mandata aktuelnom rektoru Vladimiru Božoviću krajem jula 2027. godine, a zasad je poznato da se jedino kandidovala dugogodišnja prorektorka prof. dr Irena Orović, čije se ime mjesecima pominjalo u javnosti u kontekstu "projektovanog kandidata aktuelnog rukovodstva".

Stojanović je poručio da se ne bave konkretnim rektorom – bivšim, sadašnjim ili budućim, već sistemom. On je istakao da se prostor za uticaj raznih interesnih grupa mora smanjiti.

– Zbog projektovanog kandidata, drugi nijesu bili spremni da uđu u postupak pod takvim uslovima. Naše je da kažemo da više ne može tako – rekao je Stojanović.

Kako je dodao, sadašnji sistem podrazumijeva da Senat bira, odnosno predlaže kandidata, dok Upravni odbor donosi konačnu odluku, te da značajan dio članova Senata dolazi u to tijelo po funkciji, a ne neposrednim izborom akademske zajednice. Po njegovim riječima, UCG od 2003. godine nije imao demokratski izbor rektora, dok su ranije postojali liberalniji modeli i više kandidata.

Prorektor prof. dr Veselin Mićanović sa Filozofskog fakulteta, koji je ranije saopštio da je odustao od kandidature za rektora "u sistemu koji garantuje sigurnu pobjedu jednom kandidatu", istakao je da izbori u posljednje dvije decenije dokazuju da se odluku o rektoru donose od pojedinci, a ne akademska zajednica.

On je podsjetio da je aktuelni rektor Vladimir Božović 2021. godine javno obećao da će se zalagati za demokratskiji izbor i upitao šta se u međuvremenu promijenilo.

– Ako već govorimo o autonomiji Univerziteta, onda moramo imati hrabrosti da autonomiju damo onima koji UCG čine. Neposredan izbor upravo zato predstavlja branu zatvorenim modelima odlučivanja i vraća legitimitet tamo gdje treba da bude – u akademsku zajednicu – istakao je Mićanović.

Prema njegovim riječima, pogubno je za Univerzitet da se kandidati unaprijed "crtaju" i da se institucije i funkcije koriste kao poluga za stvaranje unaprijed očekivanog rezultata.

– Rektor mora biti rezultat konkurencije programa, rezultata i akademskog integriteta, a ne rezultat automatizma – istakao je Mićanović.

Joksimović: Ulazimo u doba trijumvirata, dodatno zabrinjavaju rodbinske veze

Prof. dr Gojko Joksimović sa Elektrotehničkog fakulteta, koji se inače godinama nalazi na prestižnoj Standford listi 2 odsto najcitiranijih naučnika na svijetu, podsjetio je da je povod za inicijativu bila reakcija rukovodstva UCG na najavu kandidature Veselina Mićanovića.

– Ovim je nesvjesno, a moguće i svjesno, poslata poruka i svim redovnim profesorima UCG, kojih je oko 250, čime je predstojeći izbor, rekao bih, potpuno nepotrebno, nezgrapno i grubo kompromitovan. Na tu poruku je glasno, javno, ne anonimno, reagovao već pomenuti dio akademske zajednice, koji smatra da takvim radnjama nema mjesta na UCG – rekao je Joksimović.

On je dodao da su sumnje dodatno potvrđene preuranjenim, u žurbi raspisanim konkursom, kao i prijavom jednog, očekivanog kandidata.

– S obzirom da se odluke na Senatu donose unisono, možemo govoriti o oktroisanju rektora UCG, a ne o njegovom izboru. Već izvjesnim oktroisanje, čitav prostor visokog obrazovanja ulazi u svojesvrno doba trijumvirata, kada će se na tri čelne pozicije naći članovi jedne katedre, jedne istraživačke grupe sa jednog fakulteta. Situaciju dodatno zabrinjavajućom čini okolnost koju nerado iznosim, ali je to faktičko stanje,a riječ je o licima vezanim najbližim rodbinskim vezama i njihovoj najbližoj saradnici – kazao je Joksimović.

On je ocijenio da bi to bila situacija bez presedana, kojoj nije mjesto u jednoj demokratskoj državi koja gromoglasno proklamuje evropske vrijednosti, standarde i put.

– Ukoliko je ovakva situacija u državnom interesu, bio bi red da se to obznani, a da se mi povučemo sa svojom inicijativom. Ukoliko nije, potpisnici inicijative očekuju da zakonodavni dom odlučno stane na put takvim monopolima, instrumentalizaciji i uzurpaciji državnog UCG i zaustavi identifikaciju rektorske kolajne sa štafetnom palicom – poručio je Joksimović.

Prof. dr Vladimir Pešić sa Prirodno-matematičkog fakulteta kazao je da se sa partitokratijom bore i drugi univerzitetu u svijetu i da fenomen "akademskog ućutkivanja" nije s–pecifičnost samo Crne Gore.

– Crnogorske instituacije, a sa njima, nažalost, i naš Univerzitet, danas su postale dio Eksel tabele i partijskog plijena. Sve se svodi na raspodjelu procenata među političkim partijama – smatra Pešić.

On je ocijenio da za Crnu Goru, "gdje je ćutanje predugo bilo valuta preživljavanja", 70 profesora i saradnika koji su potpisali inicijativu, predstavlja nevjerovatan, istorijski broj.

– Po prvi put imamo ovoliku kritičnu masu akademskih građana koji su spremni da imenom i prezimenom stanu iza svojih riječi, podignu glas i otvoreno pozovu na demokratizaciju UCG – kazao je Pešić.

On je poručio da je inicijativa samo prvi korak, iznoseći stav da je Crnoj Gori u ovom trenutku potrebna akademska lista, jer je to jedini preostali način za odbranu – ne samo akademizma i autonomije UCG, već prije svega odbrane normalnosti u društvu.

Doc. dr Ivana Radovanović sa Fakultet likovnih umjetjenosti kazala je da inicijativa počiva na četiri principa: akademskoj nezavisnosti, transparentnosti, meritokratiji i odgovornosti.

– Ako neko želi da bude rektor, mora biti spreman da poštuje iste principe koje će kao rektor zahtijevati od drugih. Akademska čestitost podrazumijeva dosljednost, dok meritokratija znači da kandidat koji ispunjava profesionalne kriterijume ne bi trebalo da bude doveden u pitanje zbog funkcije ili odnosa sa drugim ljudima – naglasila je Radovanović.

Sadašnji model, prema njenom mišljenju, nije dao rezultate kakve akademska zajednica očekuje, a neposredan izbor bi omogućio da rektor bude autonomni predstavnik akademske zajednice, sa legitimitetom i podrškom većeg broja ljudi.

– Ovo nije pitanje jedne osobe. Ovo je pitanje cijelog sistema. Izbor bez izbora nije izbor, i to je suština ove inicijative – kazala je Radovanović.

Mićanović: Rovčanin nije zakzao tematsku sjednicu, ali je došao u Rektorat

Predsjednik Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Nikola Rovčanin nije zakazao obećanu tematsku sjednicu na kojoj je trebalo da budu saslušani predstavnici Univerziteta Crne Gore (UCG), Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i potpisnici inicijative za izmjenu Zakona o visokom obrazovanju, kazao je Veselin Mićanović. On je pitao Rovčanina zašto nije ispoštovao datu riječ.

Po njegovim riječima, umjesto takve sjednice u Skupštini, održan je sastanak u Rektoratu, na kojem su bili predstavnici UCG i ministarstva, ali ne i potpisnici inicijative. On je pitao šta institucionalno znači kada parlamentarna institucija izlazi iz svoje kuće, umjesto da je otvori za one o čijem zahtjevu treba da raspravlja.

– Šta je sljedeće? Hoće li Odbor za turizam ubuduće održavati sjednice po hotelima, a Odbor za poljoprivredu u mljekarama, ili Odbor za ekonomiju u bankama?, pitao je Mićanović.

Preuzmite našu aplikaciju