Krnić za "Dan": Opstanak "Veljeg brda" da zavisi od nalaza komisije

Ako komisija dođe do nalaza da je nemoguće ili štetno da se projekat realizuje, očekujem da se ta ideja okonča, kaže Mirza Krnić.

Odluka da se formira komisija za praćenje projekta "Velje brdo" je dobra, nužna za glavni grad i podređena javnom interesu, ocijenio je u izajavi za "Dan" odbornik Preokreta u podgoričkom parlamentu Mirza Krnić, dok predsjednik Udruženja podstanara Crne Gore Dragan Živković smatra da se formiranjem takvog tijela samo daje privid inkluzivnosti i kontrole.

Odbor za izbor i imenovanja Glavnog grada raspisao je 28. avgusta javni poziv za predlaganje šest kandidata nevladinih organizacija (NVO) za članove komisije za praćenje realizacije projekta "Velje brdo". Osim šest članova iz reda NVO, ovo tijelo će imati predsjednika i još 10 članova, koje će činiti odbornici gradskog parlamenta.

Zadatak komisije je da prati realizaciju projekta "Velje brdo" i procjenjuje njegovu opravdanost, posebno u dijelu, kako je obrazloženo, rješavanja stambenog pitanja socijalno ugroženih kategorija, dostupnosti stanova za podstanare i mlade bračne parove, kao i uticaja na tržište cijena nekretnina u glavnom gradu.

Krnić je za "Dan" kazao da je projekat "Velje brdo" od samog početka kontroverzan, da su partije na vlasti na tom obećanju dobile izbore i da se sada srlja u neku vrstu realizacije kako bi se ublažila politička šteta.

Крнић

– Mi živimo u vremenu kada neko odokativno procijeni gdje bi valjalo graditi maltene novi grad, bez ikakve prethodne analize. Pominjalo se 40.000 stanovnika, a niko nije objasnio kako se misli da ti ljudi stignu do Podgorice – kojom infrastrukturom? Na Veljem brdu nemaju čak ni razgraničena imanja, već iz katastra savjetuju građane da se dogovore između sebe oko razgraničenja – rekao je Krnić.

Pozabaviti se pitanjem privilegovanih

Odbornik Preokreta podsjeća da su prvi stanovi na Veljem brdu trebali da budu useljivi polovinom ove godine.

– Umjesto da se urbanizuju drugi djelovi grada, srlja se u projekat jer su vlasti na tom obećanju dobile izbore. Postavlja se i pitanje zašto bi neko bio privilegovan da ga država časti i plati za njega stan samo ako se prijavio za projekat. To u krajnjem može značiti da će ljudi bliski vlasti ili članovi vladajućih partija biti privilegovani u tom procesu. Sve su to pitanja kojima treba da se pozabavi komisija – kazao je Krnić.

On je istakao da je sve teže kupiti stan.

– Stambena jedinica od 60 kvadrata prije šest godina koštala je oko 57.000 eura, a danas 153.000, dok je prosječna neto zarada 2020. bila 524 eura, a krajem jula ove godine 1.037 eura. Kada bi cijela prosječna plata išla na otplatu stambenog kredita, ako uzmemo u obzir fiksnu kamatnu stopu od pet odsto tada i danas, 2020. je za isplatu prosječnog stana od 60 kvadrata trebalo 12 godina i jedan mjesec, a danas je za to treba 19 godina i jedan mjesec – ukazao je Krnić.

Podsjeća da je sa državnog nivoa bilo najava da bi komunalno opremanje mogao platiti Glavni grad, što je gradonačelnik demantovao.

– Mi ne znamo što je istina i što bi se desilo da je uvedena prinudna uprava i odlično je što je to spriječeno. Zadatak komisije je upravo da ukloni sve nepoznanice, istraži moguće reperkusije na finansije i prostorne planove Glavnog grada, kao i na infrastrukturne kapacitete, održivost, realnost projekta i ekološki uticaj – istakao je Krnić.

Objašnjava da će komisija biti sastavljena od različitih predstavnika, što, po njegovoj ocjeni, daje doprinos kvalitetu kontrole.

– Očekujem da će doći do konkretnih rezultata, koje će objaviti transparentno i da će njeni zaključci biti obavezujući za Glavni grad. U tom smislu, ako komisija dođe do nalaza da je nemoguće ili štetno da se projekat realizuje, očekujem da se ta ideja okonča. Nekad je za vlasti bolje da priznaju da su napravili grešku, nego da uporno srljaju u nešto što je unaprijed osuđeno na propast i što bi prouzrokovalo nezamislivu štetu, što finansijsku, što ekološku i prostornu – naglašava Krnić.

On ističe da komisija nije nadzorno tijelo, već treba da rasvijetli što je moguće više aspekata, a posebno je važno pitanje ko na kraju plaća ono što se ne vidi u cijeni kvadrata.

– Kako se došlo do iznosa troškova izgradnje od 2.808 eura, kada su troškovi izgradnje u Podgorici značajno manji? Kod ovakvih projekata prvo se očekuju ozbiljne stručne i finansijske procjene, zatim planska i infrastrukturna rješenja, pa tek onda realizacija. Ne možemo krenuti u projekat zato što je nešto politički obećano, a onda naknadno utvrđivati da li su osnovne pretpostavke ispunjene – zaključio je Krnić.

Dragan Živković iz Udruženja podstanara ocjenjuje da formiranje ovakvog tijela načelno može zvučati pozitivno, ali se u ovom trenutku postavlja pitanje njegovog stvarnog smisla i dometa.

Живковић

– Bojim se da se formiranjem ovakvih komisija, prije stvarne, stručne i pravne osnove, zapravo želi dati privid inkluzivnosti i kontrole nad procesom koji je već u startu netransparentan i pun nepoznanica. Uticaj ove komisije na samu realizaciju projekta biće minimalan, iz prostog razloga što se ovdje radi o politički i medijski nametnutom projektu gigantskih razmjera, a ne o procesu koji se vodi kroz održivo urbano planiranje. Bojim se da će nalazi i eventualne kritike ovakvih tijela ostati samo mrtvo slovo na papiru, dok će se odluke donositi na sasvim drugim adresama, daleko od očiju javnosti i stručne zajednice – kazao je Živković.

Prioritet treba da budu građani bez svog krova nad glavom

Po ocjeni Dragana Živkovića, umjesto što se formiraju tijela bez jasnih parametara, prioritet države i Glavnog grada moraju biti gorući stambeni problemi građana i podstanara, a ne megaprojekti upitne održivosti. Ipak, on očekuje da će Udruženje podstanara imati poziciju u toj komisiji, jer, kako ističe, niko nema veći legitimitet i pravo da govori o stambenoj politici, rješavanju krize i kontroli procesa od onih koji zastupaju desetine hiljada građana bez svog krova nad glavom.

Smatra zabrinjavajućim što se formira nadzorno tijelo za projekat za koji u ovom trenutku nemamo ključne studije izvodljivosti – od prostorno-planske dokumentacije i rješavanja imovinskopravnih odnosa, pa do geoloških, ekoloških i finansijskih procjena.

– Kontrolisati nešto što nema čvrst temelj u projektnoj dokumentaciji i stručnim analizama više liči na politiku nego na ozbiljan institucionalni nadzor – istakao je Živković.

Preuzmite našu aplikaciju