Vladinim pravilnikom legalizuju ubijanje srna i njihovih mladunaca

Ekolozi i ljubitelji prirode oštro su kritikovali ovaj dokument, poručujući da ako se on usvoji za pet godina lovci neće imati šta da love, a neće imati ni šta da se štiti. Za dokument saglasnost nije dala Agencija za zaštitu životne sredine.

Ornitolog Darko Saveljić podsjeća da smo do sada imali Pravilnik o lovnim vrstama od 2010. godine, koji je, po njegovim riječima, bio nakaradan, pa su se nadali da će biti unaprijeđen.

– Ministarstvo ekologije je dalo saglasnost na ovaj Pravilnik na način da se love jelen, jelen lopatar, srndać, srne i njihova mladunčad. Tako uvodimo Crnu Goru u anarhiju i jedno apsolutno pustošenje prirode, jer postajemo država koja legalno omogućava da se ubijaju ženke i njihova mladunčad, što nije bilo slučaj sa ranije važećim pravilnikom. Kod brojnih vrsta ptica odobrava se njihov odstrel, što je takođe neprihvatljivo. Alarmantno je da je Ministarstvo ekologije dalo saglasnot na dokument koji omogućava produženje lovne sezone. To je destruktivan dokument po pitanju zaštite prirode i dokument koji ignoriše struku i apsolutno legalizuje pustošenje naše prirode – upozorava Saveljić.

Omogućeno ubijanje srna

МИНА

On kaže da je resorni ministar Damjan Ćulafić potpisao saglasnost da se u Crnoj Gori mogu ubijati mladunčad srne i divokoze.

– Presudio je i drugim vrstama koje su rijetke, prorijeđene i koje se nalaze na crvenoj listi. Dodatno, potpisom je produžio lovnu sezonu ne samo na nedjelju i dane praznika, već na subotu, nedjelju, državni praznik i dane praznika. I sve to uprkos podebeloj knjizi obrazloženja pripremljenoj od strane Agencije za zaštitu životne sredine zašto to ne smije da uradi. Prije nekoliko dana isti gospodin je slavio 35 godina ekološke države za koju nije uradio ama baš ništa – ističe Saveljić.

Ako se ovo usvoji, za pet godina lovci neće imati šta da love, a mi nećemo imati šta da štitimo, kaže građanski aktivista Aleksandar Dragićević.

– Apsolutno je sumanuto da u državi koja, pored legalnog lova, ima ogroman problem sa krivolovom, dozvoljavamo dodatni izlov zaštićenih vrsta, a posebno ženki i njihovih mladunaca. U Crnoj Gori divljač možete pronaći čak i na menijima restorana pored puta, uključujući i periode kada je lovostaj. Lovi se u parkovima prirode i nacionalnim parkovima, a brojnost pojedinih vrsta je zbog prekomjernog izlova dovedena gotovo do biološkog minimuma. U takvoj situaciji dozvoliti izlov ženki i mladunaca znači direktno ugrožavati opstanak pojedinih vrsta. Svaka vrsta ima svoj biološki minimum, a ženke su ključne za održavanje populacije i njenu reprodukciju. Ako sistematski odstranjujemo ženke i mladunce, ne možemo očekivati da će se populacije dugoročno održati. Poseban problem je što Crna Gora nema kvalitetan, naučno utemeljen popis divljači koji bi radili stručnjaci, biolozi i istraživačke institucije. Umjesto toga, stanje populacija se često procjenjuje na način koji nije ni približno dovoljno pouzdan za donošenje ovakvih odluka. Ne možemo upravljati populacijama divljih životinja ako zapravo ne znamo koliko jedinki imamo – naglasio je Dragićević.

Damjan Ćulafić

On smatra da moramo uvesti moratorijum na lov određenih vrsta na nekoliko godina i sprovesti ozbiljna, nezavisna i naučno zasnovana istraživannja kako bismo konačno utvrdili stvarno stanje.

– Neko će reći da se slične mjere primjenjuju i u pojedinim državama Evropske unije. Ali nije moguće porediti Crnu Goru, koja se i dalje suočava sa ogromnim problemom krivolova i slabom kontrolom lova, sa Njemačkom, Francuskom ili Italijom i jednostavno prepisivati njihove modele. U tim državama postoje mnogo razvijeniji sistemi upravljanja populacijama i kontrole lova, uključujući i sanitarni odstrel jedinki koje su bolesne, povrijeđene ili imaju ozbiljne genetske anomalije. To nije isto što i dozvoliti izlov u sistemu u kojem nemamo ni pouzdane podatke o brojnosti populacija. Ovo je odluka koja može ozbiljno ugroziti biodiverzitet Crne Gore. Posebno zabrinjava činjenica da je Ministarstvo ekologije moglo dati pozitivno mišljenje na ovakvu odluku, uprkos negativnom mišljenju Agencije za zaštitu životne sredine. Kao neko ko je život posvetio zaštiti životne sredine, teško mi je da razumijem kako je do ovoga uopšte moglo doći. Ako nemamo podatke o tome koliko jedinki neke vrste imamo, nemamo pravo da ih dodatno izlovljavamo. Prvo moramo utvrditi stanje u prirodi, zaštititi populacije i uspostaviti sistem kontrole, a tek onda govoriti o održivom upravljanju lovom. Zajedno sa kolegama aktivistima u nedjeljama pred nama sprovešćemo niz aktivnosti kako bi se ova štetna odluka povukla – najavio je Dragićević.

Ministarstvo poljoprivrede: Novi pravilnik ne ugrožava divljač, lovne sezone određene prema stručnim kriterijumima

Nakon oštrih reakcija na Pravilnik,Ćulafić je rekao da nije doneo odluku kojom je omogućen lov na srnu i njenu mladunčad, već da je to posledica novog Zakona o lovstvu koji je predložio Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a usvojila Skupština Crne Gore.