Ljekarska komora: Priznata diploma ne daje pravo na rad bez licence

Iz Komore navode da je riječ o pružanju zdravstvenih usluga bez odgovarajuće licence, kao i primjeni preparata koji je, prema njihovim navodima, nezakonito unesen u Crnu Goru i nabavljen van kontrolisanog lanca distribucije.

- Ovdje nije riječ o bezazlenom kršenju procedure. Riječ je o svjesnom pružanju zdravstvenih usluga bez licence i ubrizgavanju pacijentkinjama preparata koji je nezakonito unesen u Crnu Goru, nabavljen van kontrolisanog lanca distribucije i bez pouzdanih dokaza o porijeklu, autentičnosti i ispravnosti - poručuju iz Ljekarske komore.

Komora posebno problematizuje zaključak da je priznavanjem inostrane obrazovne isprave Julija Kušnereva stekla pravo da radi kao ljekar u Crnoj Gori.

- Priznavanje strane diplome nije licenca za rad. Ono potvrđuje postojanje obrazovne isprave i stečeni nivo obrazovanja, ali ne zamjenjuje izjednačavanje stručne kvalifikacije, eventualne dopunske ispite, stručni ispit, propisano poznavanje crnogorskog jezika i licencu nadležne komore - navodi se u saopštenju.

Iz Komore ističu da je Kušnereva mogla imati diplomu i zvanje stečeno u drugoj državi, ali da u vrijeme predmetnih intervencija nije bila licencirani doktor medicine ovlašćen za neposredan rad sa pacijentima u Crnoj Gori.

- Čak i ako postojanje diplome može biti značajno za usku krivičnopravnu kvalifikaciju nadriljekarstva, ono njen rad ne čini ni zakonitim, ni dozvoljenim, ni bezbjednim - ističu.

Prema ocjeni Komore, kao osoba sa medicinskim obrazovanjem, Kušnereva je morala biti svjesna da bez licence nema pravo da obavlja medicinske intervencije.

- Svako pojedinačno ubrizgavanje bilo je nova i svjesna odluka da se postupi mimo sistema zdravstvene zaštite i njegovih osnovnih mehanizama kontrole - navode iz Komore.

Ljekarska komora posebno ukazuje na način na koji je, prema dostupnim informacijama, nabavljen preparat koji je korišćen u intervencijama.

Slučaj "botoks": Ministarstvo priznalo diplomu iz Ukrajine

Kako navode, preparat nije nabavljen od ovlašćenog uvoznika, apoteke ili registrovanog distributera, već od osobe koja nije imala dozvolu za promet ljekovima.

- Znala je, ili kao medicinski obrazovana osoba nije mogla da ne zna, da za takav preparat ne postoji pouzdana garancija porijekla, autentičnosti, sastava, broja serije, načina transporta, uslova čuvanja i ispravnosti - saopštila je Komora.

Posebno se osvrću na navode da je nabavljač očekivao da Kušnereva provjeri preparat, nakon čega mu je ona navodno kazala da je „dobar i originalan“.

- Na osnovu čega je to mogla tvrditi kada nije postojala dokumentacija koja bi omogućila stručnu i institucionalnu provjeru? Lično uvjerenje nije laboratorijska analiza, a izgovorena tvrdnja da je neki preparat originalan ne može zamijeniti dokaz o njegovom porijeklu i ispravnosti - poručuju iz Komore.

Iz Komore ocjenjuju da je motiv za postupanje bila materijalna korist.

- Kušnereva nije pružala hitnu medicinsku pomoć niti je djelovala u stanju medicinske nužde. Obavljala je komercijalne estetske intervencije radi sticanja lične materijalne koristi. Korist je bila njena, dok su rizik snosile pacijentkinje, a nakon pojave komplikacija i javni zdravstveni sistem - navodi se u saopštenju.

Komora smatra da su u konkretnom slučaju propisi, licenca, kontrolisana nabavka lijeka i bezbjednost pacijentkinja potisnuti radi profita.

- To dodatno potvrđuje svjesnu prirodu postupanja i isključuje pokušaj da se cijeli slučaj predstavi kao obična nepažnja ili administrativni previd - navode.

Dodaju da svaki pacijent ima pravo da odlučuje o sopstvenom tijelu, ali da niko nema pravo da drugoj osobi ubrizgava neprovjeren preparat i izlaže je riziku koji nije mogla svjesno i informisano prihvatiti.

Zbog toga, kako ističu, treba utvrditi da li su pacijentkinje prije intervencija bile obaviještene da Kušnereva nema licencu za rad u Crnoj Gori i da preparat nije nabavljen kroz zakoniti lanac distribucije.

- Ako te činjenice nijesu saopštene, nije moglo biti ni potpunog i informisanog pristanka pacijentkinja - ocjenjuju iz Komore.

Komora se posebno protivi zaključivanju da nema dokaza da je preparat bio štetan.

Kako navode, CInMED nije mogao potvrditi njegov tačan identitet, broj serije, porijeklo, način nabavke niti uslove čuvanja i primjene.

- Takav nalaz nije dokaz bezbjednosti. Naprotiv, on potvrđuje potpuni gubitak sljedivosti preparata - ističu iz Komore.

Prema njihovoj ocjeni, činjenica da nije moguće utvrditi šta je tačno ubrizgano pacijentkinjama ne može biti tumačena kao dokaz da rizik nije postojao.

- Kada se ne zna šta je ubrizgano pacijentkinjama, odakle potiče i kako je čuvano, ne može se razumno tvrditi da rizik nije postojao samo zato što štetnost proizvoda nije laboratorijski dokazana - poručuju.

Ljekarska komora navodi i da dostupne informacije ukazuju na svjesno nabavljanje i promet preparata bez dozvole, kao i njegovo korišćenje bez odgovarajuće licence.

- Za profesionalnu i javnozdravstvenu osudu nije potrebno dokazati da su učesnici željeli da pacijentkinjama nastupe zdravstvene posljedice. Suština je u tome što su znali za okolnosti u kojima postupaju i, uprkos očiglednom riziku, nastavili sa nabavkom, prodajom i primjenom preparata - navodi se u saopštenju.

Komora ističe da ne prejudicira konačnu krivičnu odgovornost, o kojoj odlučuju nadležni organi, ali smatra da slučaj zahtijeva ozbiljnu ocjenu svih okolnosti.

- Iako nije donesena konačna odluka u ovom predmetu, prema dostupnim informacijama šalje se izuzetno opasna poruka: da se strana diploma može poistovjetiti sa pravom na rad, da se lijek može nabavljati mimo ovlašćenih kanala sve dok naknadno nije dokazano da je štetan i da se svjesno kršenje propisa može predstaviti kao odsustvo umišljaja - zaključuju iz Ljekarske komore Crne Gore.