Na Žabljaku usvojena Ministarska deklaracija o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan

Kako je saopšteno iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS),  deklaracija je usvojena na Trećem godišnjem ministarskom sastanku o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan (GAWB), koji je organizovao Savjet za regionalnu saradnju (RCC) u saradnji sa Vladom Crne Gore.

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić kazao je da je usvajanjem Ministarske deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan 2026 napravljen važan korak ka narednoj fazi njene implementacije. 

- Ova Deklaracija nije završetak procesa, već politička potvrda da želimo brži, mjerljiviji i bolje koordinisan napredak u cijelom regionu. Posebno je važno što se ovaj sastanak održava na Žabljaku, pod predsjedavanjem Crne Gore Berlinskim procesom- rekao je Ćulafić.

Kako je naveo, sada je zadatak da se rezultati današnjeg sastanka prenesu dalje i pretvore u konkretan politički doprinos zaključcima predstojećeg Samita Berlinskog procesa.

- Današnjom Deklaracijom uzimamo u obzir nalaze GARI 2025 i postavljamo pravac za naredni period. Fokus mora biti tamo gdje su potrebe regiona najizraženije: na klimatskoj otpornosti i otpornosti voda, zaštiti prirode i biodiverziteta, cirkularnoj ekonomiji, smanjenju zagađenja i obezbjeđivanju održivog finansiranja zelene tranzicije - kazao je Ćulafić.

Generalni sekretar RCC-a Amer Kapetanović upozorio je da posljedice klimatskih promjena već predstavljaju veliki trošak za region i pozvao da novousvojena opredjeljenja budu praćena konkretnom implementacijom.

- Samo prošle godine, više od 225.000 hektara izgorjelo je širom Zapadnog Balkana u više od 430 velikih šumskih požara. Trošak tranzicije stigao je prije same tranzicije. Zato moramo ubrzati i ostati otvoreni za različita rješenja - rekao je Kapetanović.

Sada, kako je dodao, postoji konkretan regionalni rad na prilagođavanju klimatskim promjenama, biodiverzitetu, plastici i obnovi šuma.

- Ali nijedna od tih aktivnosti još nema budžet niti jasno određenu odgovornu osobu. Upravo će uspostavljanje toga biti test našeg zajedničkog rada u periodu koji je pred nama“, kazao je Kapetanović.

Državna sekretarka u Saveznom ministarstvu za životnu sredinu, klimatsku zaštitu, prirodu i nuklearnu bezbjednost Njemačke, Betina Hagedorn, potvrdila je podršku te države kroz Regionalno klimatsko partnerstvo.

„Ovaj Treći ministarski sastanak o Zelenoj agendi pokazuje posvećenost naših partnera sa Zapadnog Balkana regionalnoj saradnji i zajedničkoj evropskoj budućnosti. Deklaracije i strategije usvojene u okviru Zelene agende i danas podržane predstavljaju važan korak naprijed- istakla je Hagedorn.

Kako je dodala, Njemačka podržava partnere sa Zapadnog Balkana u pretvaranju zajedničkih ambicija u koordinisane aktivnosti i praktičnu, transparentnu i inkluzivnu implementaciju.

- Brz prelazak sa podrške na realizaciju ojačaće otpornost, bezbjednost i konkurentnost širom regiona, jer snažnija šestorka Zapadnog Balkana znači i snažniju Evropu“, kazala je Hagedorn.

Kako se navodi u saopštenju MERS-a, Ministarska deklaracija o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan za 2026. godinu utvrđuje politički pravac za narednu fazu sprovođenja agende.

- Zajedno sa Deklaracijom, ministri su podržali paket regionalnih rezultata i inicijativa usmjerenih na neke od najurgentnijih ekoloških i klimatskih izazova u regionu- kaže se u saopštenju.

Dodaje se da je među njima i Strategija WB6 za prilagođavanje klimatskim promjenama, koja uspostavlja strukturisanu regionalnu saradnju u oblasti planiranja prilagođavanja, klimatskih rizika i otpornosti vodnih resursa.

U paketu je i Strateški plan WB6 za biodiverzitet do 2030. godine, usklađen sa Strategijom EU za biodiverzitet do 2030. godine i Kunming-Montrealskim globalnim okvirom za biodiverzitet, kao i Plan WB6 za obnovu šumskih predjela, kojim se definišu prioritetne aktivnosti za obnovu šumskih ekosistema od ključnog značaja za biodiverzitet i klimatsku otpornost.

Podržana je, kako je saopšteno iz MERS-a, i Regionalna inicijativa za postepeno ukidanje pet vrsta jednokratne plastike koje se najčešće pronalaze kao otpad, sa ciljem podrške usklađenom regionalnom djelovanju na sprečavanju zagađenja plastikom.

- Kao i Regionalni okvir proširene odgovornosti proizvođača za plastičnu ambalažu, kojim se uspostavlja usklađen regionalni pristup u kojem proizvođači preuzimaju odgovornost za upravljanje ambalažnim otpadom- dodaje se u saopštenju.