Nema lova na srne i njihove mladunce

lov na jelene

- IMAGO/ZOONAR.COM/FRANK FICHTM?LLER VIA GULIVER

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

SLUŠAJ VIJESTI

Nema lova na srne i njihove mladunce

Novi Pravilnik o lovnim sezonama otvorio je pitanje zaštite divljači i usklađenosti propisa koji uređuju lov u Crnoj Gori.

Dok Ministarstvo poljoprivrede mogućnost odstrela jedinki oba pola obrazlaže selekcijskim mjerama, iz Lovačkog društva Dr "Zoran Kesler" tvrde da u odobrenom godišnjem planu nema dozvole za odstrel srna, lanadi, divokoza i jarića. Predsjednik tog nikšićkog lovačkog društva Milan Vujović kazao je za "Dan" da nijesu dobili zvanično obavještenje o promjenama i da savjestan lovac ne bi ni pomislio da odstrijeli mladunče.

Novi Pravilnik o lovnim sezonama, koji je stupio na snagu krajem septembra, izazvao je različite reakcije nadležnih institucija i lovačkih organizacija. Posebnu pažnju privukla je mogućnost lova na srne i lanad, kao i na divokoze i jariće, vrste za koje je ranije važila trajna zabrana lova. Promjene su uslijedile nakon izmjena Zakona o divljači i lovstvu, kojima je omogućeno da se lovne sezone naknadno utvrđuju podzakonskim aktom. Dodatnu nedoumicu izazvala je najava Ministarstva ekologije da bi srna, divokoza, medvjed, vuk i jarebica mogli biti obuhvaćeni novom listom zaštićenih vrsta. Dok Ministarstvo poljoprivrede mogućnost odstrela jedinki oba pola obrazlaže uzgojnim i selekcijskim mjerama, iz Lovačkog saveza Crne Gore poručuju da lovci neće loviti ženke i mladunčad. Iz Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore upozoravaju na moguće posledice povećanog lovnog pritiska i ukazuju da nijesu konsultovani prilikom pripreme Pravilnika.

Nema lova na srne i njihove mladunce

Marković

Predsjednik Lovačkog saveza Crne Gore Nikola Marković odbacio je tvrdnje da će lovci početi da love srne i lanad, ističući da je riječ o usklađivanju propisa sa evropskim standardima.

– Ne želimo da lovimo lanad i ženke, već samo mužjake. Za tim nemamo nikakvu potrebu. U Crnoj Gori se lanad nijesu lovila još od vremena kralja Nikole, niti će se loviti – kazao je Marković za "Dan".

Govoreći o novim propisima, njihovom značaju za lovce i mogućim posledicama po stanje divljači, predsjednik Lovačkog društva "Dr Zoran Kesler" Milan Vujović ističe da društvo nije dobilo zvanično obavještenje o mogućnosti odstrela srna, lanadi, divokoza i jarića, već da su o tome saznali iz medija.

– Naše lovačko društvo svake godine od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede dobija rješenje kojim se daje saglasnost na godišnji lovni plan. Tako je bilo i ove godine, kada smo dobili plan za lovnu 2026/2027. godinu. U njemu, kao ni u planovima drugih lovačkih društava i javnih preduzeća u Crnoj Gori, nema odobrenja za odstrel lanadi ili jaradi – rekao je Vujović za "Dan".

On navodi da u rješenju koje je potpisao ministar Vladimir Joković nema odobrenja za lov na srne i lanad, niti na divokoze i jariće. Prema njegovim riječima, u dokumentu su navedene vrste koje se mogu loviti, među kojima su divlja svinja, vuk, jazavac, lisica i zec, kao i pojedine vrste ptica, poput patke gluvare i liske.

– Nijedno lovačko društvo, koliko je meni poznato, nije tražilo niti dobilo odobrenje za odstrel srne ili divokoze. Smatram da je važno da se propisi jasno definišu i usklade sa evropskim standardima, kako ne bi bilo prostora za različita tumačenja i nepotrebne nedoumice – ističe Vujović.

Kao primjer odnosa nikšićkih lovaca prema divljači navodi brojne akcije spasavanja povrijeđenih srna iz jezera i kanala, o kojima je "Dan" ranije izvještavao.

Posebno ističe saradnju sa veterinarkom Saškom Krivokapić, koja im je više puta izlazila u susret prilikom zbrinjavanja povrijeđenih životinja.

– Nedavno su ribari na Slanom jezeru primijetili srnu koja je, iscrpljena, pokušavala da dopliva do obale. Jedan od njih ušao je u vodu, izvukao je i predao je nama. Bila je teško povrijeđena od ujeda pasa lutalica. Odnijeli smo je kod veterinarke Saške Krivokapić, koja joj je pružila pomoć i propisala terapiju, a potom smo je smjestili kod našeg člana Lala Nikolića. Nakon pet-šest dana oporavka, srna je vraćena u prirodu – kazao je Vujović.

Prate divljač, suzbijaju bolesti

Predsjednik nikšićkog lovačkog društva ističe da lovci imaju važnu ulogu u praćenju zdravstvenog stanja divljači i sprovođenju mjera za suzbijanje zaraznih bolesti.

– Kako ćemo znati da se među divljači pojavila neka bolest ako ne pratimo njeno zdravstveno stanje? Lovci su prethodnih godina dali značajan doprinos akcijama vakcinacije lisica protiv bjesnila, kao i aktivnostima tokom pojave afričke kuge svinja. Bez njihovog angažovanja takve mjere bilo bi mnogo teže sprovesti – kaže Vujović.

Navodi da su protiv lovačkog društva pokretane i tužbe zbog štete koju su pričinili medvjedi, iako, kako ističe, naknada takve štete nije u nadležnosti lovačkog udruženja, već nadležnih državnih organa.

– Žao mi je zbog svake štete koju pretrpe stočari, ali je važno da se zna ko je nadležan za njenu naknadu. Istovremeno, apelujem na vlasnike stoke da vode računa o životinjama i ne ostavljaju je nezaštićenu na otvorenom. Samo zajedničkim i odgovornim odnosom možemo smanjiti rizik od napada i zaštititi domaće životinje – istakao je Vujović.

Posebno pohvaljuje mlade članove društva koji su iz kanala izvukli povrijeđenu srnu rizikujući sopstvenu bezbjednost. Za njeno liječenje i operaciju izdvojeno je oko 780 eura, ali je životinja, uprkos naporima, uginula.

– Učinili smo sve što je bilo u našoj moći da je spasimo. Naši mladi lovci zaslužuju priznanje za takav odnos prema divljači, zbog čega smo ih i nagradili diplomama – istakao je Vujović.

lovac Vujović

lovac Vujović

- USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Objašnjava da se u njihovom lovištu svake godine sprovodi takozvani sanitarni odstrel srndaća, odnosno mužjaka srneće divljači, ali isključivo uz prisustvo lovnog inspektora i lovočuvarske službe. Riječ je o kontrolisanoj aktivnosti koja se obavlja tokom ljeta, uz prethodno utvrđenu kvotu.

– Naše društvo dobija odobrenje za odstrel najviše pet do šest srndaća, ali se u praksi odstrijele svega dva ili tri. Takve aktivnosti služe procjeni stanja populacije i kvaliteta rogova, između ostalog i radi utvrđivanja eventualnog srodničkog ukrštanja. Na osnovu procjene odlučuje se da li je potrebna intervencija. To, međutim, ni u kom slučaju ne znači da se mogu loviti srne i lanad – naglašava Vujović.

Prema njegovim riječima, kršenja zabrane lova u prošlosti bila su rijetka, a protiv onih koji su je prekršili vođeni su postupci i izricane su ime sankcije.

– Ne pamtim da je neko u Crnoj Gori namjerno odstrijelio lane ili jare. Takav postupak bio bi za osudu i zalagao bih se da se počiniocu, uz odgovarajuće sankcije, onemogući dalje bavljenje lovom i članstvo u lovačkim udruženjima – poručuje Vujović.
Inače, Lovačko društvo "Dr Zoran Kesler", jedno od najstarijih u Crnoj Gori, ove godine obilježava sto godina postojanja.

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

Komentari ()

IZBOR UREDNIKA