Nova obećanja: U igri veće plate, produženi vikendi, lakše do stalnog posla

Povećanje minimalnih zarada na 1.000, 1.250 i 1.400 eura, uvođenje produženog vikenda, institut stalnog sezonca i stalno zaposlenje nakon godinu dana rada na određeno, obećanja su koja stoje pred zaposlenima u Crnoj Gori – slučajno ili ne – u susret izbornoj godini.

Predlog zakona o stalnim sezonskim poslovima u proceduri je od februara ove godine, i, uprkos najavama, do njegovog usvajanja još nije došlo, pa je stoga ova ljetnja sezona prošla bez tog novog instituta. Taj zakon konačno se našao na dnevnom redu parlamenta i o njemu bi poslanici trebalo da se izjasne na prvoj sjednici jesenjeg zasijedanja koja počinje sjutra. Zakon bi, kako je "Danu" ranije rečeno iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, svoju primjenu trebalo da ima od ovogodišnje zimske turističke sezone.

Potom su poslanici Demokratske Crne Gore (DCG) u junu ove godine predložili dopune Zakona o radu, kojim se dodaje novi član koji propisuje produženi vikend za zaposlene jednom mjesečno.

– U sedmici koja prethodi posljednjem vikendu u mjesecu, zaposleni ima pravo na "neradni petak", odnosno na odmor od 24 časa koji se koristi u petak, a kojem se dodaje odmor iz člana 76 ovog zakona, i koristi se neprekidno – kazali su tada iz Demokrata.

Produženi vikend, kako je tada saopšteno, usmjeren je na očuvanje fizičkog i mentalnog zdravlja zaposlenih, jačanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, kao i stvaranje uslova za veću motivisanost i produktivnost na radnom mjestu.

I dok je cijela 2026. prošla u (neuspjelim) pregovorima socijalnih parnera i Vlade o povećanju obračunske vrijednosti koeficijenta i donošenju novog Opšteg kolektivnog ugovora (OKU), izvršna vlast je, sa do tada dominantno zauzete ignorantske pozicije prema ovim zahtjevima, naprasno sredinom septembra izašla s novim modelom zarada – "Euro modelom" kojim se predviđa znatno uvećanje minimalnih zarada u državi i koji je za sada uspio u jednom – da anulira postignuti dogovor oko OKU i povećanja obračunske vrijednosti koeficijenta. Nakon što je Vlada mjesecima izbjegavala potpisivanje novog OKU, sada to odbijaju poslodavci, nezadovoljni "Euro modelom", a zaposleni, koji već gotovo pola godine nemaju OKU, i danas zavise od dobre volje poslodavaca kada su u pitanju brojna radnička prava, posebno imajući u vidu da veliki broj radnika radi u sektorima koji nemaju potpisane granske kolektivne ugovore.

Rabrenović: Ne žurite sa zaduživanjem, ne živimo od nominalne već od realne plate

Stabilniji radni odnos radno angažovanom stanovništvu sada obećavaju i iz Socijalističke narodne partije (SNP), čiji je poslanik Bogdan Božović početkom oktobra podnio Predlog izmjena i dopuna Zakona o radu sa ciljem da se maksimalno trajanje rada na određeno vrijeme skrati sa 24 na 12 mjeseci.

– Predloženim promjenama poslodavac sa istim zaposlenim ne bi mogao zaključivati jedan ili više ugovora na određeno vrijeme ako njihovo ukupno trajanje, neprekidno ili sa prekidima, prelazi 12 mjeseci – obrazložili su nedavno iz te partije.

"Borba za radnička prava"

Božović je tada ukazao i da ovo nije prvi put da se zalaže za unapređenje položaja zaposlenih i jačanje radničkih prava.

– Moja borba za radnička prava neće se završiti ovim predlogom. Svaki put kada sistem ostavlja radnika bez dovoljno zaštite, naš posao je da na to ukažemo i tražimo rješenje. Ne može se od radnika tražiti maksimalna odgovornost, profesionalnost i posvećenost, a zauzvrat mu ponuditi stalnu neizvjesnost – tvrdi poslanik.

Na taj način bi se sa 24 na 12 mjeseci skratilo i vrijeme na koje se radni odnos može produžavati aneksom ugovora, kao i period za koji se može zaključiti sporazum o ustupanju zaposlenih između agencije i korisnika.

– Ovo nije pitanje statistike. Ovo je pitanje života ljudi. Radnik nije potrošna roba. Njegov rad mora biti cijenjen, a njegov status mora biti uređen. Ako postoji stvarna potreba za njegovim radom, onda treba da postoji i sigurnost njegovog zaposlenja – poručio je ranije Božović.

Preuzmite našu aplikaciju