Novi zakon svojevrsni veting funkcionera: Funkciju gube ako imovinu ne objasne

Izmjene i dopune Zakona o sprečavanju korupcije uvešće svojevrstan veting javnih funkcionera koji će ubuduće morati ne samo da prijave imovinu i prihode, već da dokažu kako je to stečeno, poručeno je tokom jučerašnje skupštinske rasprave o ovom propisu.

Novo zakonsko rješenje, kako je objašnjeno, omogućiće kontrolu bankovnih računa, kripto-novčanika, ali i povezanih lica sa javnim funkcionerom.

Zakon je pred poslanicima obrazlagao potpredsjednik Vlade Momo Koprivica, koji je kazao da novi propis donosi strože norme i sužava prostor za korupciju.

– Zakon, figurativno rečeno, dovodi do institucionalnog prelaza – od papira do dokaza. Do sada je bilo dovoljno da prijavite imovinu i prihode. Od danas je potrebno i da se dokaže kako se to steklo. To je suštinska razlika između administracije, s jedne strane, i borbe i prevencije protiv korupcije, s druge strane. Ovaj zakon znači kraj ere neobjašnjivog bogatstva. U Crnoj Gori više neće i ne smije biti funkcionera sa neobjašnjivim bogatstvom. Ili će postojati zakonit osnov za ono što se steklo i prijavilo, ili nećete moći da obavljate javnu funkciju i podnijećete i druge konsekvence. Država više neće pitati šta imate, nego kako ste to stekli. Imovina bez objašnjenja zakonitog porijekla znači gubitak funkcije, stroge sankcije – kazao je Koprivica, poručujući da će taj model biti svojevrstan model vetinga javnih funkcionera, odnosno model vetinga zasnovanog na provjeri finansijskog integriteta.

Koprivica je kazao da će Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) imati pravo pristupa podacima koji predstavljaju bankarsku tajnu radi provjere prihoda i imovine, isključivo u te svrhe.

– Neće više ni bankarska tajna biti štit za nelegalno stečenu imovinu – naglasio je on.

Poslanik Jevto Eraković (DPS) kazao je da, imajući u vidu česte izmjene zakona, vjerovatno ni zaposleni u ASK-u ne znaju koje zakonsko rješenje imaju. On je ocijenio da je u Crnoj Gori veći problem od zakona to što pored ASK-a i tužilaštva već šest godina prolaze afere, za koje nemamo niti jedan jedini epilog. Osvrnuo se i na slučajeve Do Kvon i Kotrel, poručujući da je aktuelni predsjedik Vlade Milojko Spajić "zajednički imenitelj svjetskim imenima u oblasti korupcije", odnosno da su obojica imali veze sa njim.

Zaštita prirode kroz KZ

Ministar pravde Bojan Božović predstavio je izmjene i dopune Krivičnog zakonika koje se odnose na životnu sredinu, odnosno uvođenje krivičnih djela koja se odnose na neovlašćeno sprovođenje projekata bez procjene uticaja na životnu sredinu, nedozvoljenu reciklažu brodova, zagađenje mora sa brodova, kao i stavljanje u promet proizvoda nastalih degradacijom ili uništavanjem šuma.

– Uvodimo i strože sankcije, a suština je zaštita rijeka, mora, šuma, zemljišta, vazduha i ukupnog prirodnog bogatstva – naglasio je on.

Poslanik Zoran Mikić kazao je da je Građanski pokret URA predložio amandman kojim se tretira pitanje spaljivanja opasnog otpada, ukazujući da se to trenutno tretira kao prekršaj. Božović je najavio načelnu podršku amandmanu.

Ministar pravde Bojan Božović ukazao je na odličnu saradnju crnogorskih vlasti sa američkim po pitanju izručenja Do Kvona, poručujući da vjeruje da bi vlasti Sjedinjenih Američkih Država (SAD) najbolje znale da je postojala bilo kakva zaštita tog Južnokorejca u našoj državi. Eraković je odgovorio da je Spajić 2018. uložio sredstva u Do Kvonovu kompaniju koja je prevarila građane širom svijeta za 40 milijardi dolara, dok je Kotrel takođe bio u Crnoj Gori i navodno finansirao politički subjekat premijera Spajića. Poslanik Dane Marković (PES) kazao je da se Do Kvon skrivao u tri-četiri zemlje prije Crne Gore, u kojoj je, kako je kazao, i najkraće boravio i gdje je uhapšen.