Obrazovanje u sjeni lažnih diploma i korupcije

Veliki problem ovog društva predstavljaju takozvane kupljene diplome, posebno kada ljudi sa takvim diplomama dođu na pozicije sa kojih direktno utiču na našu budućnost i kvalitet života.

Smatram da bi kontrole morale biti znatno pooštrene, kako neuki ljudi ne bi imali mogućnost da upravljaju našom zajednicom i utiču na naše živote, kaže Milan Bojanić, učenik Prve srednje stručne škole u Nikšiću Ovaj budući medicinski tehničar uskoro će konkurisati za posao u Crnoj Gori, koja se suočava sa epidemijom lažnih i kupljenih diploma. Razmjere ovog problema više niko ne negira i svi se slažu o njegovim razmjerima i posledicama – od građana, preko predstavnika nevladinih organizacija, pa do vlasti i opozicije. Ipak, do danas niko u državnom sistemu nije odgovarao za nostrifikaciju (priznavanje) ovih falsifikata i zapošljavanje takvih "stručnjaka", a za krivično djelo falsifikovanja obrazovnih isprava dosad je osuđeno samo šest lica.

Prema procjenama NVO sektora, na tržištu rada cirkuliše preko 25.000 lažnih diploma. Ova brojka, ukoliko je tačna, a do sada je predstavnici vlasti nijesu dovodili u pitanje, direktan je dokaz da su obrazovanje i zapošljavanje u Crnoj Gori u sjenci ukorijenjene, sistemske i političke korupcije. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, na evidenciji nezaposlenih nalazi se 25.500 lica, a mladi i dalje čine značajan procenat nezaposlenih. S druge strane, Crna Gora je godišnje imala i do 6.000 zahtjeva za nostrifikaciju diploma iz inostranstva, uglavnom iz regiona. Kako su nedavno za "Dan" saopštili iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, samo za četiri mjeseca ove godine ENIK centru je podneseno više od 600 zahtjeva za nostrifikaciju.

Upitnik "Dana" na temu "Koliko danas zaista vrijedi diploma i ko garantuje njenu vjerodostojnost?" pokazao je na uzorku od 75 ispitanika da je izraženo napovjerenje građana prema sistemu obrazovanja i zapošljavanja u Crnoj Gori. Čak 80 odsto ispitanika smatra da je problem sumnjivih ili falsifikovanih diploma veoma prisutan, dok svega 5,33 procenta vjeruje da taj problem ne postoji. Dodatno zabrinjava podatak da je 38,67 odsto ispitanika direktno upoznato sa slučajem lažne ili sumnjive diplome, dok je 40 procenata posredno informisano o takvim slučajevima, što potvrđuje da je ova pojava široko prepoznata u društvu.

Kada se radi o institucijama koje kontrolišu vjerodostojnost diploma, povjerenje građana i tu je veoma nisko – samo 8 odsto ima potpuno povjerenje, dok čak 68 procenata ima malo ili nimalo povjerenje u njihov rad. Takođe, 74,67 odsto ispitanika smatra da sumnjive diplome značajno utiču na šanse mladih za zaposlenje, dok je čak 60 odsto građana lično osjećalo da je u nepovoljnom položaju zbog nepravilnosti pri zapošljavanju i konkursima.

Istraživanje ukazuje na ozbiljnu krizu povjerenja u sistem obrazovanja, provjere diploma i tržište rada, pri čemu diploma u očima velikog dijela javnosti gubi stvarnu vrijednost i vjerodostojnost.

Nema više mjesta ni tamo...

Mlada Romkinja, kako sama kaže, jedna od malobrojnih iz tog naroda koja je stekla kvalifikaciju traženu na tržištu rada, kaže da je jedino mogla da se zaposli u marketu.

– Vidite, mjerim voće i povrće! Mislim da će tako i ostati – zvuči pomireno sa sudbinom ova mlada žena.

Na pitanje da li je upoznata sa problemom falsifikovanih diploma, ona, dok obavlja svoj svakodnevni posao, odmahuje glavom i kaže da se mnogo trudila da završi školu, a zna da i neke njene koleginice ne mogu da se zaposle u struci.

– One mi kažu da za posao treba partijska članska karta, a da takvih koji su je uzeli ima mnogo. Nema više mjesta ni tamo – odmahuje glavom ova žena dok nam mjeri voće, moleći nas da je ne fotografišemo, jer je srećna što uopšte ima posao.

U zdravstvu se napreduje i nakon osuđujuće presude

Posebno zastrašujuća dimenzija ovog problema locirana je u zdravstvenom sistemu. U prvom redu to je slučaj bivše pomoćnice direktora Instituta ja javno zdravlje Crne Gore M.P., koja je, kako je objelodanjeno ranije ("Vijesti", novembar 2023. godine),čak 13 godinama radila i kasnije rukovodila sa lažnom diplomom Hemijskog fakulteta u Beogradu, za čije je falsifikovanje sudski osuđena. Odgovornih za zapošljavanje i napredovanje M.P. sa falsifikovanom diplomom nije bilo, niti je objašnjeno zbog čega Institut nije imao informacije da je ona prethodno osuđena za falsifikat. Ovaj slučaj pokazuje da se u Crnoj Gori može stići do samog vrha u sistemu zdravstva bez odgovarajuće kvalifikacije i znanja, samo ako postoji politička ili nepotistička zaštita. To svjedoči ne samo o potpunom odustvu administrativne provjere unutar državnih institucija, već i o krajnjoj nesigurnosti i ugroženosti zdravlja stanovništva.

Da se u Crnoj Gori ne falsifikuju samo diplome iz zemalja okruženja svjedoče i slučajevi iz Opšte bolnice u Bijelom Polju, gdje su se dvije medicinske sestre zaposlile na osnovu lažnih obrazovnih isprava Prve srednje škole u Nikšiću, koju trenutno pohađa naš sagovornik sa početka ovog teksta. Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju podnijelo je optužne predloge protiv E.B. i H.F. zbog produženog krivičnog djela falsifikovanje isprave, saopšteno je 2024. godine iz bjelopoljskog ODT-a.

Obrazovanje u sjeni lažnih diploma i korupcije

-Интернет

– Nakon sprovedenog postupka izviđaja i prikupljenih dokaza, nadležnom sudu podnijeti su optužni predlozi protiv E.B. i H.F. zato što su upotrijebile lažnu javnu ispravu – diplomu o stručnom ispitu i na taj način stekle obrazovanje u trajanju od četiri godine i stručni naziv zdravstveni tehničar, na osnovu koje su zasnovale radni odnos – saopštili su iz ODT-a.

Direktor bolnice u Bijelom Polju dr Kenan Erović podnio je krivične prijave protiv E.B. I H.F. zbog osnovane sumnje da su sa lažnim diplomama radile u bolnici. Jedna od njih je ranije napustila bolnicu, dok je drugoj ugovor o radu na određeno vrijeme istekao samo nekoliko dana nakon podnošenja krivične prijave. Iz škole u Nikšiću "Danu" je tada potvrđeno da E.B. i H.F. nikada nijesu bile njihove učenice.

Nakon ovog skandala, Ministarstvo zdravlja je apelovalo na nadležne organe da, u cilju zaštite zdravlja svih građana i izbjegavanja ozbiljnih posljedica koje nekvalifikovana lica mogu prouzrokovati, najurgentnije postupaju u eventualnim slučajevima lažnih obrazovnih isprava u sektoru zdravstva.

Da li je na pomolu novi skandal u zdravstvu i to u oblasti onkologije?

Alternativa Crna Gora saopštila je juče da su Višem javnom tužilaštvu u Beogradu dostavili inicijativu za formiranje predmeta i dokumentaciju koja se odnosi na slučaj sumnjive uže specijalizacije iz oblasti onkologije. Radi se o ljekaru zaposlenom u crnogorskoj zdravstvenoj ustanovi. Iz Alternative poručuju da ne prejudiciraju ničiju krivicu, niti preuzimaju posao nadležnih organa, ali da dokumentacija koju posjeduju otvara ozbiljna pitanja. Oni napominju da se dio navoda iz dokumentacije odnosi na institucije Srbije, zbog čega su se obratili tamošnjem tužilaštvu.

– Ako postoji i najmanja sumnja da je neko mogao steći, koristiti ili predstavljati stručnu kvalifikaciju na način koji nije u skladu sa zakonom, naročito u oblasti onkologije, onda javnost ima pravo na potpunu istinu. Pacijenti nijesu statistika, a ni eksperiment, i zdravlje ljudi nije prostor za improvizaciju – naglasili su u saopštenju.

Prethodno je koordinator Alternative Zarija Pavićević, po prijavi njegovog kolege Veska Pejaka, sa ovom dokumentacijom upoznao Upravu policije Crne Gore i dao izjavu postupajućem inspektoru.

Iz dokumentacije proizilazi da matična javna zdravstvena ustanova ne potvrđuje dodjelu specijalizacije ovom licu, u platnim i evidencionim listama nije utvrđeno plaćeno ili neplaćeno odsustvo za polaganje ispita i odbranu rada iz uže specijalizacije iz onkologije. Takođe, iz Ministarstva zdravlja navode da nije izdata saglasnost za upis uže specijalizacije. Prema odgovoru VMA u Beogradu, to lice, prema njihovim evidencijama, nije obavljalo praktični dio uže specijalizacije, niti raspolažu takvim dokumentima.

– Na osnovu čega je određeno lice moglo biti predstavljeno kao onkolog? Da li je ovo propust u oblasti u kojoj se liječe najteži pacijenti? – pitaju iz Alternative.

Da li su falsifikati do 2024. bili rijetki incidenti ili se na njih žmurilo?

Zvanični podaci pokazuju da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), na čijem je čelu Anđela Jakšić Stojanović, u periodu od novembra 2023. godine do danas podnijelo više od 170 krivičnih prijava protiv lica za koja se sumnja da su za nostrifikaciju (priznavanje stranih obrazovnih isprava) dostavila falsifikovane obrazovne isprave. Prošle godine je po tom osnovu podneseno 100 prijava, a ove 18. Do 2023. godine, u mandatima prethodnih ministara prosvjete, godišnje je podnošeno svega po nekoliko krivičnih prijava. Ovaj podatak nameće pitanje da su ovi falsifikati ranije bili rijetki incidenti ili se institucionalno žmurilo na priznavanje falsifikovanih isprava.

U Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici (ODT) formiran je 121 predmet i procesuirano isto toliko lica zbog sumnje da su falsifikovala obrazovne isprave. To je iz tog ODT-a saopšteno za "Dan" u odgovoru na pitanje koliko je predmeta formirano, odnosno koliko je lica procesuirano po krivičnim prijavama MPNI u ovoj i prethodnoj godini.

– Suđenja su u toku u šest predmeta, dok je šest lica već osuđeno nakon okončanja postupka – odgovorili su nam iz ODT-a.

Članom 412 Krivičnog zakonika Crne Gore propisano da ko napravi lažnu ili izda neistinitu ispravu, ili preinači pravnu ispravu u namjeri da se takva isprava upotrijebi kao prava, ili ko takvu lažnu ili neistinitu ispravu upotrijebi kao pravu, ili je nabavi radi upotrebe, kazniće se zatvorom do tri godine. Ako je djelo iz stava jedan ovog člana učinjeno u pogledu isprave, testamenta, mjenice, čeka, javne ili službene ili druge knjige koja se mora voditi na osnovu zakona, učinilac će se kazniti zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

Koordinator Alternativa Crna Gora Vesko Pejak, organizacije koja već godinama podnosi prijave zbog sumnjivih diploma, pogotovo u zdravstvu, kaže za "Dan" da sistem koji je pravio lažne diplome nije mogao da radi protiv sebe.

– Ako uzmemo podatak da je jedna lažna diploma prosječno koštala 3.000 eura, da ih je u toku vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) nostrifikovano oko 25.000, jasno dolazimo do sume od 60 do 70 miliona eura. I to sve pod patronatom države! Nama je na osnovu nekih informacija očito da se taj posao i dalje radi, ali u mnogo manjoj mjeri – ističe Pejak.

ANKETA: Šta kažu učenici i studenti sa državnih ustanova

Pitanje kupljenih diploma nije tema samo u medijima, veće je vrlo prisutno i u hodnicima škola, amfiteatrima i svakodnevnim razgovorima mladih. U Nikšiću smo razgovarali sa nekima od njih.

Sara Tomanović, učenica Prve srednje stručne škole

– Smatram da su lažne i kupljene diplome jedan od najvećih problema koji opterećuju našu zajednicu i iz korijena mijenjaju naše živote. Ljudi koji do njih dolaze negativno utiču na sve čega se dotaknu, jer rade nešto što nije njihova struka, nešto za šta se nijesu školovali niti trudili. Oni nijesu prošli put kojim ja sada prolazim – njima je sve servirano. Ne znaju šta su rad, trud, posvećenost i odricanje kroz koje ja prolazim da bih postala ono što želim. Moja poruka je da svi koji žele nešto da postanu idu težim putem, jer će im to na kraju biti mnogo slađe i neuporedivo vrednije.

Sara Todorović, učenica Prve srednje stručne škole

Smatram da ranije nijesu bile dovoljno sprovođene mjere kojima bi se jasno razlikovali oni koji su diplome stekli regularno i oni koji su do njih došli nelegalno. Međutim, zahvaljujući većoj pažnji javnosti i medija, danas se sve više uočavaju takvi slučajevi. Kupljene diplome postaju vidljive i vjerujem da to više niko ne podržava. Sigurna sam da su istina i pravda jedini put ka uspjehu, jer prije ili kasnije sve nelegalno izađe na vidjelo. To nikako nije način da se dođe do posla.

Lara Popović, studentkinja Filozofskog fakulteta u Nikšiću

– Kao studentkinja, moram biti ogorčena na sve one koji sa kupljenim diplomama, stečenim na krajnje kontroverznim ustanovama, dolaze do posla – često i lakše nego oni koji su regularno završili studije. To su ljudi koji imaju novac, a samim tim i moć, veze i mogućnost da se zaposle bez prepreka. Oni koji su pošteno završili studije znaju koliko je iza toga rada, odricanja i neprospavanih noći.

Stefan Stanišić, student Filozofskog fakulteta u Nikšiću

– Svi koji pribjegavaju kupovini diploma ne ponašaju se pošteno, ni prema nama, ni prema društvu. Nije u redu da mi koji ulažemo znanje, trud i talenat na kraju budemo izjednačeni sa onima koji su do diplome došli bez svega toga. Posledice takvog sistema mogu biti katastrofalne, naročito kada nekompetentni ljudi zauzimaju rukovodeće funkcije. Ukratko – o ljudima sa kupljenim diplomama imam najgore mišljenje.

Ž.Š.

Prema podacima Alternative, najviše falsifikovanih diploma je u zdravstvu.

– Neophodno je da prvo taj sektor očistimo od trulih jabuka. Bukvalno nam životi zavise od toga. Dobar dio našeg zdravstvenog sektora je kompromitovan, što objašnjava i visok stepen smrtnosti u toku pandemije virusa korona, ali i generalno, veliki broj "grešaka" i pogrešnog liječenja – rekao je Pejak.

On kaže da su uz podršku Ministarstva prosvjete i ministarke Jakšić Stojanović pokrenuli krivične postupke protiv mnogih lica, ali da imaju samo djelimičnu podršku sistema.

– Nedostaje nam bezbjednosni sektor, koji odbija da sarađuje, jer dobar dio inspektora ima lažne diplome. To je javna tajna. Ako se i taj sektor pridruži istragama, onda imamo zaokružen sistem. Sve bi bilo lako i rutinski. Uputili smo zahtjev za sastanak sa direktorom Uprave policije. Vidjećemo šta je njegov plan – kazao je Pejak.

Obrazovanje u sjeni lažnih diploma i korupcije

-SHUTTERSTOCK

Na pitanje zbog čega niko u Ministarstvu prosvjete nije snosio odgovornost za nostrifikaciju lažnih diploma, on ističe da Alternativa čeka odgovarajući momenat da pokrene postupke protiv nadležnih u institucijama koje su omogućile ovakvo stanje državne administracije.

– Odgovorni su svi koji su donijeli zakon koji nije pružao mogućnost da se preispitaju diplome. Tu direktno mislim na DPS (na vlasti do avgusta 2020. godine – prim.aut.), koji je ovim zakonskim rješenjem štitio lažne diplome. Mi smo uspjeli da izmijenimo to zakonsko rješenje, tako da više niko ko ima lažnu diplomu nije siguran. Prije ili kasnije, to će doći na naplatu. Siguran sam da nijedan vlasnik lažne diplome ne spava mirno – naglasio je Pejak.

Glavne sestre istovremeno radile po 250 sati i diplomirale u inostranstvu!?

Slučajevi nekoliko glavnih medicinskih sestara u Kliničkom centru Crne Gore, koje je Alternativa Crna Gora prijavila Osnovnom državnom tužilaštvu, a dokumentaciju objavila na svom sajtu, upućuju na osnovanu sumnju da su do rukovodećih pozicija došle na sumnjiv način. Sve one su stekle diplome visokih medicinskih škola u Srbiji i sada se nalaze na mjestima glavnih sestara na odjeljenjima u KCCG. Svima im je zajedničko, sudeći prema objavljenim diplomama i platnim listama iz KCCG, da su u istom mjesecu kada im je izdato uvjerenje o diplomiranju imale više od 200 sati rada na poslu. Jedna je, pored 176 sati redovnog rada, ubilježila i 72 pripravnosti i 21 hitnu intervenciju. Druga je imala 109 sati redovnog rada, 48 noćnog, 17 tokom praznika, 10 preraspodjelom radnog vremena i 70 produženog u ambulanti.

– Da li treba da se dogodi tragedija da bi ovo prestalo? Građani imaju pravo da znaju ko ih liječi, ko rukovodi medicinskim osobljem i da li su zvanja i diplome stečeni zakonito – upozorili su iz Alternative, pozivajući inspekciju i menadžment KCCG da reaguju.

Oni su nedavno prijavili i sumnje da je ljekar onkolog radio u jednoj bolnici na osnovu lažne specijalizacije.

Bošnjak: Neznanje će nas skupo koštati

Najavu Univerziteta Crne Gore da će učiniti dostupnim registar u kojem će moći da se provjeri ko je i kada završio UCG, savjetnica rektora za strateške politike i održivi razvoj prof. dr Branka Bošnjak ocijenila je tada kao značajan iskorak.

– Ne sumnjam da pojedinci pokušavaju da falsifikuju čak i naše diplome – kazala je Bošnjak (izvor "Pobjeda").

Ona je istakla da je priča o spornim diplomama kamen o vratu države, jer će nas neznanje preskupo koštati. Smatra da je neophodno praviti jasnu razliku između falsifikovanih diploma – u kojima je pojedinac krivotvorio dokument, potpis i pečat – i onih kupljenih, iza kojih stoje kriminalno-korumpirane grupe.

– Oni koji takve dokumente proizvode uredno ih potpisuju, pečatiraju i zavode u registre određenih univerziteta, čime ih faktički ozakonjuju, a kupuju ih oni koji nikada nijesu studirali niti polagali ispite. Ova druga pojava je, nažalost, dominantnija u Crnoj Gori, ali i daleko pogubnija, a znatno teže i dokaziva – smatra Bošnjak.

Beznađe onih koji sa diplomom fakulteta rade na pumpi

Prema podacima Zavoda za statistiku Crne Gore, broj diplomiranih studenata na osnovnim studijama na ustanovama visokog obrazovanja u Crnoj Gori u 2024. godini iznosio je 2.241. Podatak ENIK centra Ministarstva prosvjete pokazuje da je iste godine nostrifikovano 1.690 diploma iz inostranstva.

– U mom gradiću svi znaju ko je završio fakultet za vikend, a ko se godinama mučio studirajući u većem gradu i životareći u studentskom domu, daleko od porodice. Najgore je što ti sa kupljenim diplomama odmah dobiju posao u opštini ili školi, dok mi sa državnog fakulteta sjedimo kod kuće ili radimo na benzinskim pumpama, kao što je moj slučaj. Ni do ovog posla nije bilo lako doći! Po struci sam ekonomista, a evo već više od godinu dana točim gorivo. Ovdje se vrednuje partijska knjižica, mada ni ona nije presudna ako nemate vezu. Ja bez nje ne mogu dobiti posao u nekom od ovih hotela kao ekonomista, jer su svi zaposleni preko veze. Ovdje se ništa ne može sakriti, a i sami se time hvale – kaže za "Dan" dvadesetšestogodišnji mladić iz malog mjesta na sjeveru Crne Gore.

Ističe da su njegovi roditelji naporno radili na seoskom domaćinstvu da ga školuju, gdje im on i danas pomaže kada se završi njegova smjena na benzinskoj pumpi. On odbija da mu objavimo ime jer, potpuno je uvjeren, nakon ove izjave nikad neće dobiti posao u Crnoj Gori.

Draganić Vulanović: Ne bih nikome preporučila "lakši put"

Doc. dr Marija Draganić Vulanović, pedagog u Prvoj srednjoj stručnoj školi u Nikšiću, savjetuje svim mladim ljudima da prate put kontinuiranog profesionalnog razvoja kroz naše vaspitno-obrazovne ustanove koje nude pravo i kvalitetno znanje.

– Taj put nije nimalo lak, ali je lijep, jer na njegovom kraju zavolimo sve korake koji su nas do cilja doveli. Svi naši padovi i uspjesi tokom školovanja, sve ono što nas je jačalo, omogućava nam da svoje sposobnosti dovedemo do maksimuma. Ne bih nikome preporučila "lakši put" – kupovinu diploma i dolazak do njih bez rada i truda. Njihovi vlasnici nikada neće otkriti svoje sposobnosti, niti razviti afinitete, niti će ikada postati istinski zdravstveni ili prosvjetni radnici – kazala je Draganić Vulanović.

Ž.Š.

Njegova vršnjakinja iz male opštine u primorskoj regiji koja trenutno sa diplomom državnog Pravnog fakulteta radi kao recepcionarka u jednom hotelu kaže da nepotizam i korupcija tjeraju mlade da napuste svoja rodna mjesta, ali i državu.

– Kao žena u maloj sredini, bez veze za posao, imam osjećaj da nemam nikakve šanse da se zaposlim u struci. Kada se javim na konkurs sa diplomom pravnika, dešava se da mi i otvoreno kažu da je taj posao već rezervisan za nečijeg rođaka. Znam i za osobu koja je zaposlena na jednom takvom konkursu, iako ljudi u našem gradiću znaju da nije ni odlazila iz njega na studije, već je do "diplomiranja" radila neki drugi posao, takođe u hotelu. Kakve su moje šanse? Nikakve. Želim da odem odavde, najdalje za godinu dana – nema dilemu ova diplomirana pravnica.

Preuzmite našu aplikaciju