Od kju groznice stradalo 858 grla stoke

Kju groznica je u Crnoj Gori prisutna decenijama, a i ove godine, kao i prethodnih, javlja se sporadično u određenom broju slučajeva, kazao je za "Dan" Vladimir Đaković, direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

On je istakao da Nikšić, kao i cijela teritorija Crne Gore, predstavljaju endemsko područje za ovu bolest.

Đaković pojašnjava da je kju groznica prisutna u Crnoj Gori decenijama, a da je njen uzročnik veoma otporan u spoljašnjoj sredini i može opstati infektivan duže vremena. U Crnoj Gori je od ove bolesti za devet godina stradalo 858 grla stoke.

– Sporadični slučajevi se dešavaju, a pojava je uglavnom vezana za nepridržavanje biosigurnosnih mjera, odnosno higijene objekata i okoline. Pojava novih slučajeva kod ovaca uglavnom je vezana za period jagnjenja. U 2026. godini zabilježena su četiri slučaja kod goveda i ukupno 39 ovaca i koza – rekao je Đaković za "Dan".

Prema podacima koje je "Danu" dostavio Đaković, zbog kju groznice je u 2016. godini eutanazirano 28 koza, u 2017. godini – 81 ovca, a u 2018. godini – 33 goveda i 193 ovce. U 2019. eutanazirane su tri krave, 53 ovce i 12 koza, u 2020. dvoje goveda, 27 ovaca i 71 koza. U 2021. zbog kju groznice je usmrćeno troje goveda i po dvije ovce i koze, a u 2022. četiri krave i šest ovaca. Zbog kju groznice su u 2023. eutanazirane 34 koze i tri krave, a u 2024. 208 krava, 82 ovce i 11 koza.

Đaković ističe da širenje prekograničnih bolesti životinja, odnosno njihovih uzročnika, predstavlja globalnu opasnost, koju bilježe i najrazvijenije države svijeta, a pogodiju im globalne klimatske promjene, sve veći protok ljudi, robe i dobara, lakše prelaženje velikih udaljenosti.

Utvrditi moguću krivičnu odgovornost

Nevladina organizacija Euromost zatražila je od Osnovnog državnog tužilaštva u Bijelom Polju da se ispita krivičnu odgovornost zbog, kako tvrde, pokušaja zataškavanja uginuća 18.000 kokošaka od ptičijeg gripa na području bjelopoljske opštine. Kako su saopštili, sumnjaju da su izvršena krivična djela širenje zarazne bolesti i zagađenje životne sredine, kao i nesavjestan rad u službi.

– Svakako, u cjelokupnoj slici, najčešći uzrok i doprinos širenju zaraznih bolesti predstavlja ljudski faktor i uglavnom se radi o nepostupanju u skladu sa propisima, o nemaru i nepažnji. Ipak, smatramo da bolesti životinja sada nisu prisutne više nego ranije, već smatramo da imamo stabilnu epizootiološku situaciju. Kroz razvoj laboratorijskih kapaciteta, softvera i veterinarskih službi, omogućena je rana dijagnostika zaraznih bolesti, pa rano otkrivanje i preduzimanje neophodnih mjera pomaže u borbi protiv njih – naglasio je Đaković, dodajući da najveći partneri u ovoj borbi moraju biti sami držaoci životinja, koji imaju obavezu da o svakoj promjeni zdravstvenog stanja životinja obavijeste nadležnu veterinarsku ambulantu.

Kju groznica registrovana u Nikšiću i Danilovgradu

On je istakao da uvoz životinja ima jasno definisana pravila regulisana propisima koji uređuju tu oblast.

– Prilikom uvoza postoje usaglašena pravila međunarodnog prometa, koja podrazumijevaju garancije o zdravlju životinja koje se uvoze, a kada je potrebno zahtijevaju se i dodatne garancije. Sve novouvezene žive životinje smještaju se u odvojene objekte i propisuje se mjera karantina u određenom trajanju, kada se vrše sva ispitivanja koja isključuju prisustvo bolesti karakterističnih za životinjsku vrstu, kao i praćenje zdravstvenog stanja životinja – kazao je Đaković.

Preuzmite našu aplikaciju