Povećanja zarada "pojela" inflacija: Od minimalca se ne živi nego krpi kraj s krajem

Crna Gora je i u drugoj polovini godine ostala u grupi evropskih zemalja sa bruto mjesečnom minimalnom zaradom nižom od 1.000 eura, a prema podacima Eurostata za jul, njen uporedivi iznos iznosi 670 eura.

Minimalna zarada u Crnoj Gori nije mijenjana između januara i jula. Povećanje se desilo u samo osam evropskih država. U regionu, prema Eurostatovoj metodologiji, Srbija je sa 743 eura ispred Crne Gore, dok je Sjeverna Makedonija sa 624 eura iza nje. Hrvatska, kao članica EU, sa 1.050 eura već pripada grupi država sa minimalcem iznad 1.000 eura.

Radomir Božović iz Unije slobodnih sindikata za "Dan" kaže da je minimalna zarada u Crnoj Gori u posljednje četiri godine uvećavana dva puta na 450, pa sa 450 na 600 eura, ali da je uvećanje anulirano rastom inflacije.

– Mi smo specifični što imamo dvije minimalne zarade za one od prvog do četvrtog stepena kvalifikacije 600 eura i 800 eura za lica sa visokom stručnom spremom. Međutim, inflacija kod nas je velika i ona je to povećanje potrošila. Unija slobodnih sidnikata evo skoro godinu traži uvećanje obračunske vrijednosti koeficijenta koji je dominatan i određuje naše zarade i traži da se uvećaju koeficijenti za radnike sa nižim nivoom kvalifikacije. Zato što sa sadašnjim koeficijentima i obračunskom vrijednošću ne može da dosegnete do plate 600 eura. Kada se ode na bolovanje taj iznos se značajno umanjuje. Zato tražimo uvećanje koeficijenata kako bi oni sa najnižim nivoom kvalifikacije imali makar minimalnu zaradu, poručuje Božović.

Božović

Prema njegovim riječima, minimalna zarada nije dovoljna za skroman i pristojan život dostojan čovjeka.

– Minimalna zarada je da jedva preživljavate. Jedan period smo mi bili bolji u poređenju sa zemljama okruženja. Međutim, zemlje iz okruženja su sa prosječnom i minimalnom zaradom dostigle Crnu Goru, čak je i prestigle, upozorava Božović.

Predsjednica fondacije Banka hrane, diplomirani ekonomista Marina Medojević ocjenjuje da Crna Gora ne može govoriti o evropskom standardu dok veliki broj zaposlenih od svoje plate ne može da obezbijedi osnovne životne potrebe.

– Minimalna zarada od oko 670 eura, koja nije povećavana od januara do jula 2026. godine, u uslovima rasta cijena znači pad realne kupovne moći građana. Država mora prestati da minimalnu zaradu posmatra samo kao ekonomsku ili političku kategoriju i početi da je usklađuje sa stvarnim troškovima života. Potrebno je uvesti redovno usklađivanje zarada sa rastom cijena, snažnije zaštititi porodice sa djecom, povećati podršku najugroženijima i konačno voditi sistemsku politiku borbe protiv siromaštva, izjavila je za "Dan" Medojević.

Medojević

Medojević posebno zabrinjava nesklad između primanja i troškova života.

– Sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu iznosi oko 2.110 eura, dok je za samu hranu potrebno oko 670 eura. To znači da je iznos minimalne zarade praktično jednak novcu koji je jednoj četvoročlanoj porodici potreban samo za hranu. To je jasna poruka da problem nije u tome što građani ne znaju da upravljaju novcem, već u tome što su primanja preniska u odnosu na stvarne troškove života. Ne može se govoriti o dostojanstvenom životu ako četvoročlana porodica samo za hranu mora izdvojiti iznos koji je jednak jednoj minimalnoj zaradi. Evropska Crna Gora ne smije biti samo zemlja evropskih zakona i statistika, mora biti zemlja u kojoj čovjek od svog rada može da prehrani porodicu, plati račune i živi dostojanstveno, 670 eura nije plata za dostojanstven život, već granica preživljavanja, zaključuje Medojević.

Rang-lista evropskih zemalja prema visini minimalne zarade značajno se, međutim, mijenja kada se nominalni iznosi prilagode razlikama u troškovima života, odnosno standardu kupovne moći (PPS).

Eurostat je objavio podatke o minimalnim zaradama za drugu polovinu 2026. godine, prema kojima je samo osam od 29 evropskih zemalja povećalo bruto minimalnu zaradu između januara i jula 2026. godine, dok je inflacija u eurozoni u istom periodu iznosila 3,2 odsto. To znači da su radnici koji primaju minimalnu zaradu u više zemalja realno izgubili dio kupovne moći, posebno tamo gdje je inflacija bila izraženija.

Posmatrano nominalno, Luksemburg ima najvišu bruto mjesečnu minimalnu zaradu u Evropi, koja u julu 2026. iznosi 2.771 euro. Među članicama Evropske unije najniži minimalac ima Bugarska – 620 eura. Kada se uključe i zemlje kandidati za članstvo u EU, najnižu minimalnu zaradu ima Ukrajina, sa 169 eura.

Kada je riječ o raspodjeli minimalnih zarada, pet zemalja ima bruto mjesečni minimalac veći od 2.000 eura. U devet zemalja minimalna zarada kreće se između 1.000 i 2.000 eura, ali je većina bliža donjoj granici tog raspona, dok samo jedna zemlja ima minimalac veći od 1.500.
U čak 15 zemalja bruto mjesečna minimalna zarada niža je od 1.000 eura, što znači da više od polovine država za koje postoje podaci pripada ovoj grupi. Među njima je sedam zemalja kandidata za članstvo u EU.