Od zemljotresa na Primorju prošlo 47 godina: Svjedočanstvo o ljudskoj snazi i solidarnosti, novi život iz ruševina

Epicentar ovog otresa bio je u Jadranskom moru, nedaleko od crnogorske obale. Bio je to jedan od najrazornijih zemljotresa u istoriji regiona.

Najviše su stradali gradovi i naselja duž primorja: Ulcinj, Bar, Sutomore, Petrovac, Budva, Tivat, Kotor, Herceg Novi.

Stari gradovi, poput budvanskog i ulcinjskog, gotovo su sravnjeni sa zemljom.

U Budvi i Herceg Novom su zidovi i kule starog grada popucali i pali u more, a istorijsko jezgro bilo je teško oštećeno.

Stari Bar se još uvijek nije obnovio.

Posljedice razornog zemljotresa 1979. godine

- VLADA CG

Stradalo je 101 lice, a više od 1.000 ljudi je povrijeđeno. Više od 100.000 lica su ostala bez domova, a materijalna šteta bila je ogromna, između 50.000 i 100.000 objekata je oštećeno ili uništeno, kao i 550 kilometara puta i dio pruge Beograd-Bar.

Odjek tog zemljotresa osjetio se širom regiona, a u Crnoj Gori je ostavio dubok trag.

Posebno su stradali kulturno-istorijski spomenici, a oštećeno je oko 350 kilometara magistralnih i 200 kilometara regionalnih puteva.

Šteta je procijenjena na više od 4,5 milijarde dolara. Ali zemljotres 1979. će se pamtiti, prema riječima svjedoka, pamtiti po požrtvovanosti i solidarnosti naroda tadašnje Jugoslavije koja je bila ogromna, pomoć je stizala iz svih republika, vojska i građani učestvovali su rame uz rame u obnovi.

Zemljotres je zatekao u Crnoj Gori i jugoslovenskog predsjednika Josipa Broza Tita, koji je boravio u vili “Galeb” u Igalu. Istog dana obišao je postradala područja i uputio  apel svim republikama i pokrajinama da pomognu crnogorskom narodu da savlada posljedice nesreće.

- Mislim da svakome mora biti jasno da solidarnost koja se kod nas uvijek pokazivala, naročito u ovakvim situacijama, i ovoga puta mora doći do punog izražaja - poručio je Tito.

 Danas, 47 godina kasnije, i dalje pamtimo kao opomenu, ali i kao svjedočanstvo o ljudskoj snazi da se iz ruševina digne novi život.