Pejović: Samo stanovi na Veljem brdu građane bi koštali po 3.000 eura

– Ne zna se kako će se riješiti vodosnabdijevanje i da li će biti ugroženo postojeće vodosnabdijevanje Podgorice. Kako riješiti otpadne vode? Prva faza A1 ide sa septičkim jamama. Ono što se željelo postići ovim projektom, rješavanje stambenih pitanja mladih bračnih parova, najskuplji je i najduži mogući način. Ovaj projekat, ako bi se realizovao, pospješio bi iseljavanje sjevera, a deklarativni cilj je suprotan. Takođe, treba istaći da imamo puno prečih projekata od ovog, čija bi se ralizacija morala odgoditi – rekao je Pejović.

Upitan zašto smatra da je projekat "Velje brdo" nemoguće realizovati, podsjeća da je na prezentaciji rekao da na toj lokaciji nema prostora da se smjesti naselje sa projektovanim brojem stanova i stanovnika.

– Uporedio sam to sa Nikšićem (sam grad), koji ima 32.026 stanovnika i smješten je na površini od 7.316 hektara. Prema raspoloživim podacima Velje brdo ima oko 700 hektara, a najavljivani broj stanovnika je od 40.000 do 60. 000. Postavlja se pitanje kako na preko 10 puta manjem prostoru smjestiti 1,5 do 2 puta veći broj stanovnika a povrh svega minstar najavljuje da zelene površine zauzimaju 57 odsto, a i spratnost objekata je tri do pet spratova. Takođe, nije riješeno kako i da li je moguće riješiti vodosnabdijevanje, zatim otpadne vode i napajanje električnom energijom. Činjenica da će se prvi blokovi raditi sa septičkim jamama dovoljno govori o ozbiljnosti onih koji vode ovaj projekat – istakao je Pejović.

Pejović

Naglašava da se u ovaj projekat nije smjelo ući dok se u skladu sa važećom regulativom ne naprave urbanističko-arhitektonski projekat i studija izvodljivosti.

– Ovo znači da se projekat prostorno osmisli i da se sagledaju mogućnosti i način rješavanja infrastrukture i način finansiranja. Ispada da se ovaj projekat radi na divlje. Ukupnom cijenom koštanja ovog projekta ne bismo se bavili kad bi on bio samodrživ. Teško je procijeniti koliko će ovaj projekat stvarno koštati, jer ne postoje relevanti podaci o njemu. Prema autorima prvonagrađenog rada, stambeni dio prema sadašnjim cijenama koštao bi oko četiri milijarde eura, što je više od ovogodišnjeg budžeta države (3,79 milijardi). U ovu cijenu nije uključena infrastruktura, kao ni neophodni prateći sadržaji (škole, vrtići, robne kuće, razne trgovine, ugostiteljski i sportski objekti, zanatska djelatnost i slično). Ovome treba dodati najavljeni hotel sa kongresnim centrom, vještačka jezera…. Samo za blok A1 država treba da izdvoji oko 18 miliona eura – ukazao je Pejović.

Ministarstvo bez konkretnih odgovora o investicionim troškovima: Velje brdo nema cijenu

Dodaje da mu nije poznato da li su i koliko u ovaj projekat uključeni stručnjaci.

– Zvanično se ne pojavljuju i ja nijesam zapazio da se neko iz stuke oglasio ovim povodom, osim NVO "KANA" i moja malenkost. Pretpostavljam da je neko iz struke konsultovan, ali taj ili je nedobronamjeran ili osluškuje želje vlasti, pa im se dodvorava, ili je nekompetentan. Ovaj projekat trebalo bi da prezentuju i obrazlažu stručnjaci. Podsjećam vas da smo pored toliko stručnjaka iz ove oblasti ranije imali jednog ministara koji je izjavio da nema pojma šta je to Prostorni plan države, ali je ipak zasio u ministarsku fotelju – kazao je Pejović.

Upitan koja bi rešenja bila sprovodljivija kada je u pitanju stambena gradnja, kaže da, kako trenutno stoje stvari, u Podgorici imamo višak oko 25.000 stanova, tako da gradnju stanova za tržište treba svesti na razumnu mjeru.

– Nažalost, na sve strane grade se stanovi i svi se unaprijed prodaju po dvije i po do tri hiljade eura po metru kvadratnom, pa čak i više. Očigledno je da se na ovaj način peru pare, a to je i najbolje ulaganje novca, jer se stan rentira, a cijena mu raste iz godine u godinu. Ovo se jedino može spriječiti dodatnim oporezivanjem stanova koji se ne koriste za stanovanje. Treba raditi socijalne stanove za mlade bračne parove i podstanare na uređenim lokacijama, tako da se obezbijedi prihvatljiva cijena (npr. oslobađanje od plaćanja komunalija). I to ne samo u Podgorici, nego i u svim opštinama, a posebno u sjevernim, koje se iseljavaju. Na primjer, kad bi se ono što se planira uložiti u bulevar za Velje brdo (34 miliona) uložilo u stanove, moglo bi se izgraditi 566 stanova po 60m2. Da se sa ovim krenulo kad je promovisan ovaj projekat, ti stanovi bi bili već gotovi. A kad se stanovi kupe, novac se vraća i može da ide sledeća faza – ističe Pejović.