Hajduković: Mi građani nemamo šta da slavimo Dan Ekološke države

Hajduković se osvrnuo na ideju ekološke države, njeno dosadašnje ostvarivanje, ali i stanje crnogorske teritorije.

Ocjenjuje da se državni praznik danas obilježava bez stvarnog razumijevanja ideje koja je, kako navodi, stajala iza proglašenja Crne Gore ekološkom državom.

- Crnogorski političari, u nadi da im to može donijeti poneki politički poen, slave, na državnom nivou, nikada shvaćenu viziju Ekološke države - kaže Hajduković.

Prema njegovim riječima, građani nemaju mnogo razloga za slavlje kada je riječ o rezultatima prethodnih decenija.

- Mi građani, nemamo šta da slavimo. Iza nas je 35, ne samo potpuno izgubljenih nego i štetočinskih godina - istiće Hajduković.

Posebno ukazuje na, kako navodi, nepovratno narušavanje prirodnih i ekonomskih vrijednosti crnogorske teritorije.

- U velikoj mjeri su nepovratno uništeni šarm i ljepota crnogorske teritorije, a za one građane kojima šarm i ljepota ama baš ništa ne znače, dodaću da je uništena i ekonomska vrijednost teritorije - navodi profesor Hajduković.

On smatra da crnogorska teritorija nije korišćena na način koji bi dugoročno služio građanima, već da je, kako tvrdi, „varvarski razarana“ u interesu domaćih i stranih tajkuna.

Govoreći o odgovornosti političkih vlasti, Hajduković navodi da njegove oštre ocjene nijesu usmjerene na motive pojedinaca, već na rezultate njihovog rada.

- Za neprekidni zločin nad teritorijom, koji su bez izuzetka činile sve vlade Crne Gore, ne koristim riječ veleizdaja samo iz jednog razloga, veleizdaja je preblaga riječ za veličinu razaranja prirode i trajnog zla i štete koja je učinjena sadašnjim i budućim generacijama - ističe u pismu.

Hajduković podsjeća da je ideja Ekološke države, kako je on razumije, bila mnogo šira od zaštite životne sredine.

- Iza popularnih riječi "Ekološka država" je stajala vizija da Crna Gora postane planetarni pilot projekat i primjer prvog održivo organizovanog ljudskog društva na planeti Zemlji - ističe Hajduković.

Kako navodi, projekat Ekološke države predstavljao je njegov odgovor na pitanje šta bi istovremeno moglo biti najbolji razvojni put Crne Gore i najveći doprinos koji bi država mogla dati čovječanstvu.

Hajduković ocjenjuje da se Crna Gora tokom prethodnih 35 godina nije približila toj viziji.

- Za 35 godina ne samo da se nijesmo primakli ostvarenju ove vizije nego smo se udaljili od njenog ostvarenja - kaže Hajduković.

Ipak, Dan Ekološke države, smatra Hajduković, treba da ostane praznik građana — ali kao podsjećanje na ideju koja, prema njegovim riječima, još nije ostvarena.

- Dan Ekološke države treba da bude naš praznik. Praznik vizije i praznik nade da će, kad tad, u Crnu Goru doći Vlast koja ima humanizma, znanja, mudrosti i ljubavi prema Crnoj Gori - ističe profesor.

Ni manje države, ni većih ekoloških problema

Na kraju pisma, Hajduković građanima čestita Dan Ekološke države, dajući tom datumu simboličko značenje.

- Čestitam vam Dan Ekološke države, kao svetionik koji pokazuje put, kao praznik neostvarene ali žive vizije i nade - kaže Hajduković.

U postskriptumu pisma Hajduković se osvrće i na istorijske okolnosti koje su prethodile Skupštini na Žabljaku 20. septembra 1991. godine.

Navodi da je do održavanja Skupštine, istorijski gledano, došlo zahvaljujući tome što je tadašnji predsjednik Crne Gore Momir Bulatović, nakon njihovih dugih razgovora, bio privučen idejom Ekološke države.

- Naravno, imao je dovoljno moći da se održi Skupština na Žabljaku, bez obzira što nijesmo imali vizionarsku Skupštinu i Vladu - ističe u pismu Hajduković.