Poznavanje digitalnih prava je ključ odgovornog učešća mladih u online prostoru

Razvijanje takvih znanja i vještina među mladima važno je za jačanje njihove otpornosti na dezinformacije, govor mržnje i druge izazove digitalnog okruženja, ocijenjeno je na trodnevnoj Laboratoriji digitalnih prava za mlade, koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao u Petrovcu, od 6. do 8. marta 2026. godine.

Druga generacija Laboratorije digitalnih prava okupila je 26 mladih iz 12 gradova Crne Gore: Podgorice, Ulcinja, Nikšića, Kolašina, Berana, Bijelog Polja, Pljevalja, Herceg Novog, Tuzi, Plava, Mojkovca i Budve, koji su kroz interaktivne sesije i diskusije sa 11 predavača i predavačica iz akademske zajednice, civilnog sektora i oblasti tehnologije imali priliku da prodube znanja o digitalnim pravima, bezbjednosti u online prostoru, slobodi izražavanja, govoru mržnje, digitalnom aktivizmu i uticaju vještačke inteligencije na savremeno društvo.

- Na radionici „AI, uticaj i odgovornost: šta (ne) prepuštamo algoritmima?” bavili smo se sve važnijim pitanjem kako sistemi vještačke inteligencije utiču na odluke koje oblikuju naše živote i svakodnevnicu. Od preporuka sadržaja i zapošljavanja do finansija i javnih politika, algoritmi sve češće imaju ulogu u procesima koji su nekada bili isključivo ljudski. Kroz konkretne primjere i studije slučaja razgovarali smo o granicama automatizacije, transparentnosti i odgovornosti, ali i o tome gdje tehnologija može biti snažan alat podrške, a gdje je važno zadržati ljudsku procjenu i odgovornost - istakla je jedna od predavačica Tamara Pavlović, inženjerka podataka.

Fokus je bio i na pitanjima digitalne bezbjednosti onih koji rade u medijima i civilnom društvu. „Digitalni nadzor novinara i novinarki i aktivista i aktivistkinja ne ogleda se samo u direktnom kršenju njihovih prava, već proizvodi i šire posljedice po slobodu izražavanja. Čak i kada pojedinci nijesu neposredno predmet nadzora, sama mogućnost takvog postupanja može dovesti do efekta zastrašivanja, a zatim i autocenzure među njihovim kolegama i koleginicama. Zato je važno razumjeti kakve posljedice digitalni nadzor ostavlja na slobodu medija, ali i koje mjere predostrožnosti novinari i novinarke i aktivisti i aktivistkinje mogu preduzeti kako bi zaštitili svoju komunikaciju i profesionalni rad“, naglasio je Jovan Jablan, doktorand iz oblasti prava vještačke inteligencije (AI) na Centralnoevropskoj akademiji u Budimpešti, koji je, takođe, vodio jednu od sesija.

Tokom trodnevnog programa učesnici i učesnice su kroz predavanja, radionice i diskusije imali priliku da se upoznaju sa različitim aspektima digitalnih prava, od prava na zaborav i govora mržnje u digitalnom prostoru, preko psihologije digitalnih manipulacija i digitalnog aktivizma, do pitanja medijske pismenosti i uticaja vještačke inteligencije na savremeno društvo. Program je, po njihovoj ocjeni, pružio priliku da digitalni prostor sagledaju iz drugačije perspektive i razviju znanja koja mogu primijeniti u korišćenju interneta.

- Učešće u Laboratoriji digitalnih prava bilo mi je veoma zanimljivo, jer sam prvi put imala priliku da na ovaj način razmišljam o internetu i svemu što se dešava u digitalnom prostoru. Posebno su mi bile korisne teme o govoru mržnje i medijskoj pismenosti, jer sam shvatila koliko je važno da znamo da prepoznamo štetne sadržaje i dezinformacije. Ovo iskustvo me podstaklo da pažljivije koristim društvene mreže i više razmišljam o svojim pravima i odgovornostima na internetu. Razgovaraću o ovim temama sa vršnjacima, jer mislim da je važno da mladi budu svjesni kakav je uticaj digitalnog prostora na nas - kazala je učesnica Ida Crnovršanin iz Bijelog Polja.

Sličan utisak dijeli i Danijel Karađinović, učesnik programa iz Ulcinja, koji ističe značaj razumijevanja rizika koje digitalne platforme mogu nositi za privatnost i svakodnevno donošenje odluka.

- Laboratorija digitalnih prava uspjela je da u fokus stavi nešto što se često uzima zdravo za gotovo - našu privatnost. Upoznavanje sa rizicima koje digitalne platforme nose važan je dio lične odgovornosti svakog građanina koji djeluje u savremenom digitalnom okruženju. Posebno mi je bila zanimljiva sesija o psihologiji digitalnih zamki, jer je pokazala na koje načine platforme utiču na naše odluke, pažnju i navike - kazao je on.

Na važnost ovakvih programa za bolje razumijevanje digitalnog prostora ukazuje i učesnica Milena Boričić iz Podgorice, koja ističe da joj je Laboratorija pomogla da dodatno sagleda pravne aspekte zaštite digitalnih prava i privatnosti.

- Ovo je proširilo moj pogled na digitalni prostor iz profesionalne perspektive pravnika. Posebno su mi bile zanimljive radionice o digitalnim pravima i pravu na zaborav, koje su tematski i profesionalno vrlo relevantne za moj rad. Bilo je korisno sagledati kako se nacionalni zakoni primjenjuju u ovoj oblasti, ali i kako evropska regulativa, poput GDPR-a, postavlja standarde zaštite ličnih podataka i digitalnih prava građana. Stečena znanja planiram da primjenjujem u profesionalnom radu, posebno u kontekstu zaštite privatnosti i digitalnog identiteta u digitalnom okruženju - ističe ona.

Laboratorija digitalnih prava za mlade dio je programa „Zaštita prava i promocija digitalnog građanstva – Crnogorski digitalni štit (MDS)“, koji CGO sprovodi u partnerstvu sa SHARE fondacijom i Agencijom za audiovizuelne medijske usluge, uz finansijsku podršku Evropske unije i Ministarstva za regionalno-investicioni razvoj i saradnju sa nevladinim organizacijama. Kroz ovaj program CGO nastoji da doprinese jačanju digitalne pismenosti, boljem razumijevanju digitalnih prava i odgovornijem učešću građana i građanki u digitalnom prostoru.