Evropski sudovi potvrđuju da je državama dozvoljeno da boravak u vrtićima i školama uslovljavaju vakcinacijom

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu i ustavni sudovi više evropskih i država regiona do sada su bez izuzetka donosili odluke kojima je pravo djeteta na zdravlje preče od prava roditelja na izbor, zbog čega su opstale mjere obavezne vakcinacije kao uslov za boravak u vrtićima, a u nekim slučajevima i u školama.

U Ustavnom sudu Crne Gore u toku je postupak za ocjenu ustanosti Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, koji je pokrenut na osnovu tri inicijative kojima se traži da se poništi odredba kojom je od 1. septembra boravak djece u vrtićima uslovljen potvrdom o obaveznoj vakcinaciji.

Inače, Crna Gora se nalazi u evropskom i svjetskom vrhu po niskom obuhvatu djece obaveznom MMR vakcinom protiv malih boginja, zaušaka i rubeole.

Da li će za Ustavni sud Crne Gore presuda iz Strazbura biti pravni standard znaće se 24. septembra, za kada je najavljeno donošenje odluke koju sa nestrpljenjem očekuje veliki broj roditelja, koji najavljuju i blokade vrtića ukoliko sporna mjera ostane na snazi.

U Italiji visoke kazne i za roditelje školaraca do 16. godine života

U Italiji je uvedena obavezna vakcinacija protiv 10 bolesti za upis u vrtiće, ali iu škole do 16. godine, uz obrazloženje da je dužnost države da štiti kolektivno zdravlje. Roditelji nevakcinisanu djecu ne mogu upisati u vrtiće, dok za stariju plaćaju visoke kazne

Italijanski Ustavni sud potvrdio je ustavnost ove zakonske odredbe.

Veliko vijeće suda u Strazburu je u aprilu 2021. godine sa 16 glasova za i jednim protiv presudilo u slučaju "Varvička i ostali protiv Češke" (šest inicijativa) da obavezna vakcinacija djece u Češkoj ne krši član 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima (pravo na poštovanje privatnog života). Sud je prihvatio da obavezna vakcinacija predstavlja miješanje u fizički integritet (član 8), ali je zaključio da je to miješanje opravdano sa ciljem zaštite javnog zdravlja i prava drugih. Takođe, uveden je pojam "društvene odgovornosti", što podrazumijeva da se vakcinisanjem štite i ona djeca koja iz medicinskih razloga ne smiju primiti vakcinu.

Sud u Strazburu je ocijenio da mjera nije ekstremna, jer djeca nijesu prisilno vakcinisana, kazne za roditelje su bile jednokratne i umjerene, a zabrana boravka je važila samo za vrtiće, dok je omogućen upis u obavezne osnovne škole.

(VIDEO) Završena javna rasprava o vakcinaciji djece, Ustavni sud donosi odluku 24. septembra

Ustavni sudovi u regionu su godinama prije presude u Strazburu takođe davali primat javnom zdravlju u odnosu na individualno pravo roditelja na izbor.

Primjera radi, Ustavni sud Hrvatske je još 2014.godine donio rješenje kojim je odbacio predloge za ocjenu ustavnosti zakona. Taj sud je zaključio da pravo djeteta na zdravlje nadilazi pravo roditelja na slobodan izbor. Prema ovoj odluci, država ima pravo i obavezu da proglasi vakcinaciju obaveznom radi suzbijanja zaraznih bolesti i od tada vrtići striktno provjeravaju vakcinalni status prije upisa.

Dobrovoljni sistem u 17 zemalja, restrikcije u 13

U Evropi većina država ne primjenjuje mjeru obavezne vakcinacije kao uslova za upis u vrtiće i škole, već se oslanjaju na sistem preporuka i visoku svijest građana. Prema podacima Evropskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti, 17 država nema obavezujuću mjeru vakcinacije, dok je 13 zabranilo upis nevakcinisane djece u vrtiće.

Nevakcinisana djeca pohađaju škole i vrtiće u zemljama kao što su Norveška, Švedska, Danska, Finska i Island, a te države bilježe najviše stope imunizacije u svijetu, što se objašnjava visokim povjerenjem građana u zdravstveni sistem. Upis nije uslovljen ni u Velikoj Britaniji, Holandiji, Belgiji, Luksemburgu, Austriji, Španiji i Portugalu. Estonija i Litvanija takođe ne zabranjuju upis u vrtiće nevakcinisanoj djeci.

Zemlje poput Francuske, Italije, Njemačke, Poljske, Češke, Slovačke, Mađarske, Bugarske, Letonije, Srbije, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Crne Gore uvele su kazne i restriktivni upis djece.

Uporedni podaci između država sa dobrovoljnim sistem vakcinacije i zemalja sa obaveznim sistemom pokazuju da pomenute mjere i zabrane ne garantuju visokok stepen imunizacije.

Inače, SZO insistira da obuhvat vakcinisane djece mora biti 95 odsto, kako bi se zaštitio kolektivni imunitet.

Tri godine kasnije, i Ustavni sud Srbije je odbacio inicijative za ocjenu ustavnosti sporne zakonske odredbe. Odlučeno je da obavezna imunizacija predstavlja mjeru zaštite svih građana, te da je u skladu sa Ustavom i međunarodnim standardima. Tamošnji zakon takođe propisuje novčane kazne za roditelje i zabranu boravka u vrtićima za nevakcinisanu djecu.

Iako su se mnoge zapadnoevropske zemlje tradicionalno oslanjale na preporuke za vakcinaciju, epidemije poput malih boginja natjerale su ih na uvođenje restriktivnih zakona, koji su takođe prošli sudske provjere. Tako je Francuska povećala broj obaveznih vakcina za djecu sa tri na 11. Bez dokaza o vakcinaciji, djeca ne mogu ići ni u jaslice, a za starije mališane zabranjeno je da učestvuju čak i u kampovima. Francuski Državni savjet odbacio je žalbu udruženja građana, potvrđujući zakonitost ove restriktivne mjere.

Njemačka je uvela obaveznu vakcinaciju protiv malih boginja za upis u vrtiće i škole. Savezni Ustavni sud Njemačke potvrdio je tu zakonsku odredbu, uz zaključak da je zaštita ranjivih grupa u društvu i sprečavanje širenja bolesti preča od roditeljskog prava na odluku. Njemački sud je i 2022. godine potvrdio ustavnost zakona.

Preuzmite našu aplikaciju