Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU
Procedure krive što građanima uskraćuju prava
Iako socijalno-ljekarske komisije, koje odlučuju o pravima najosjetljivijih kategorija građana mjesecima nisu zasijedale, zbog čega su brojna prava najugroženijih na čekanju, ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić juče je u parlamentu ocijenio da je lako sa strane okriviti nekoga da ne radi dovoljno dobro svoj posao, smatrajući da su to konsultacije i konstatacije bez snošenja odgovornosti.
– Za ozbiljan sistem i odgovoran odnos sistema prema svim potencijalnim korisnicima potrebno je vrijeme i stroge procedure koje se sprovode u skladu sa zakonom. Cilj je da svako ko zaslužuje određeno pravo to pravo i dobije – poručio je Gutić, odgovarajući na poslaničko pitanje poslanice Zoje Bojanić Lalović (DPS) oko nefunkcionisanja socijalno-ljekarskih komisija.
Gutić je u odgovoru apostrofirao važnost poštovanja strogih procedura i zakona, ali ne i u kontekstu toga što građani mjesecima čekaju na odlučivanje po nekom njihovom zahtjevu po kojem bi, da se zakon doslovno primjenjuje, trebalo da odluče u roku od mjesec. Naglasio je da su komisije počele sa radom, te da je bilo potrebno vrijeme za imenovanje novih članova komisija, jer pojedini dosadašnji članovi, kako zbog prirode poslova, tako i zbog ličnih razloga, nisu mogli da nastave da rade u tim tijelima.
Poslanica Bojanić Lalović ukazala je da najavljena reforma i osnivanje Zavoda za jedinstveno vještačenje invaliditeta još nisu dovršeni, te da je prelazni period najranjivije građane ostavio u pravnoj neizvjesnosti.
– Iako zakon predviđa rok od mjesec, socijalno-ljekarske komisije mjesecima ne odlučuju o zahtjevima za ličnu invalidninu pa hiljade najranjivijih građana ostaju bez odgovora i u neizvjesnosti. Zbog čega socijalno-ljekarske komisije i dalje ne funkcionišu? Koliko ima neriješenih predmeta i koji su prosječni rokovi odlučivanja? Koje ćete hitne mjere preduzeti da se sistem učini funkcionalnim, ažurnim i dostojanstvenim za građene – pitala je Bojanić Lalović.
Gutić je odgovorio da rad socijalno-ljekarskih komisija nije samo "neka administrativna mjera koja se može sprovesti" nego je to, kako je objasnio, jedan kompleksan sistem koji mora funkcionisati u skladu sa pravilima. Kako je kazao, Ministarstvo je formiralo pet komisija koje rješavaju zahtjeve o ostvarivanju prava na materijalno obezbjeđenje, dodatak za njegu i pomoć, ličnu invalidninu i naknadu zarade za rad sa polovinom punog radnog vremena. Naglasio je da je analiza primjene Pravilnika o ostvarivanju materijalnih davanja iz socijalne i dječje zaštite i medicinskim indikacijama za ostvarivanje prava na materijalno obezbjeđenje, dodatak za njegu, LI i naknadu zarade za rad s polovinom punog radnog vremena, koji nije mijenjan 11 godina, pokazala da njime nisu prepoznate i obuhvaćene pojedine medicinske indikacije, posebno u dijelu koji se odnosi na djecu sa autizmom i dijabetesom.
– To je u praksi dovodilo do nepovoljnog položaja ove kategorije građana. Upravo iz ovog razloga Ministarstvo je izmijenilo navedeni pravilnik kako bi se obezbijedilo pravičnije i realnim potrebama usklađeno ostvarivanje prava iz oblasti socijalne i dječje zaštite – pojasnio je Gutić.
Tvrdi da su novoformirane komisije počele sa radom, naglašavajući da će korisnici koji ostvare svoja prava na osnovu nalaza i mišljenja tih tijela, ta prava ostvariti prvog narednog mjeseca za period od dana podnošenja zahtjeva, odnosno za sve prethodne mjesece u kojima komisije nisu radile.
– Svi zahtjevi koji su podnijeti prije stupanja na snagu novog Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, biće riješeni po važećim propisima – dodao je on.
Bojanić Lalović je ocijenila da je riječ o sistemu koji ne odgovara adekvatno potrebama najranjivijih kategorija građana, te da građane konkretno zanima kada će biti riješeni njihovi zahtjevi koji po zakonu moraju biti ispunjeni u roku od mjesec.
Poslanica je ocijenila da Ministarstvo ne brine o onima kojima je pomoć potrebna i da će ćutanje administracije platiti građani.
– Da li znate da ima građana koji po godinu dana već čekaju da se riješe njihovi zahtjevi za tuđu njegu i pomoć. Šta je sa raditeljima djece sa smetnjama u razvoju koji od poslodavca traže rad na pola radnog vremena? Vi znate da oni to jedino mogu da dobiju na osnovu mišljenja komisije, ali kako kad komisija ne zasijeda. Znate li koliko pred sudovima već imate zahtjeva zbog ćutanja administracije? Godinu dana, a mjesec je rok – naglasila je ona.
Gutić je odgovorio da to što je "Vama neko rekao da čeka godinu dana, to nije tačno", dodajući da će detaljnije o tome na današnjem saslušanju na temu socijalno-ljekarskih komisija na Odboru za socijalno staranje.
Na pitanje poslanice Edine Dešić (BS) kada očekuje da će biti zatvoreno poglavlje 19 – socijalna politika i zapošljavanje, Gutić je odgovorio da su ključni zakoni usvojeni, da je zakonodavni okvir praktično uspostavljen i da su rezultati vidljivi u praksi. Precizirao je da je njihov plan da do sredine 2026. privremeno zatvore poglavlje 19.
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU