Radulović: Požari na pragu, sistem na probi

Novinski tekst o nedostajućim letjelicama za gašenje požara nije samo informacija o trenutnom tehničkom problemu, već snažan podsjetnik da preporuke Državne revizorske institucije (DRI) date još 2019. godine (prije sedam godina) nijesu u potpunosti pretočene u praksu.

- Ujedno je i poziv da se to promijeni prije nego što nova požarna sezona ponovo stavi sistem na probu - kazao je u izjavi za "Dan" senator DRI Branislav Radulović.

"Dan" je juče objavio da Direktorat za zaštitu i spasavanje, iako do požarne sezone nema mnogo, trenutno raspolaže sa dvije operativne/ispravne letjelice i tri koje su na popravkama i servisima, a za neke se čekaju i djelovi.

Posledice prošlogodišnjih požara u Piperima

Dan

– DRI je u reviziji uspjeha "Uspješnost sprovođenja politike zaštite životne sredine u Crnoj Gori – zaštita od šumskih požara" iz 2019. godine utvrdila da Crna Gora nije stvorila neophodne uslove za efikasno sprovođenje politike zaštite od šumskih požara i da sa postojećim modelom i raspoloživim ljudskim resursima ne može obezbijediti efikasnu zaštitu šuma od požara. Predmetna revizija ukazala je na slabosti u planiranju, koordinaciji, prevenciji, materijalnotehničkoj opremljenosti, obuci i sistemu praćenja rizika, a nadležnim organima date su 42 preporuke za unapređenje sistema na državnom i lokalnom nivou. Osnovne poruke revizije bile su da su kapaciteti za gašenje požara iz vazduha skromni i osjetljivi, da dio opreme u službama zaštite i spašavanja na lokalnom nivou nije adekvatan, da postoji značajan broj starih i neispravnih vozila, te da ne postoji jedinstvena, cjelovita baza podataka o opremi, njenoj ispravnosti i raspoloživosti. Ukazano je i na to da nema funkcionalnog informacionog sistema u oblasti šuma, da nijesu izrađene karte opasnosti i rizika od šumskih požara, da se procjena rizika ne radi sistematski, kao i da koncesionari i drugi subjekti ne ispunjavaju u potpunosti svoje obaveze u dijelu zaštite šuma od požara – istakao je Radulović.

Dodaje da je kontrolna revizija "Efikasnost realizacije preporuka DRI izdatih u reviziji Uspješnost sprovođenja politike zaštite životne sredine u Crnoj Gori – zaštita od šumskih požara", koja je završena 2022. godine, pokazala da značajan broj preporuka nije u potpunosti realizovan: od 42 preporuke realizovano je samo 11, 18 preporuka je djelimično realizovano, 17 preporuka je u fazi realizacije, dok 23 preporuke uopšte nijesu sprovedene.

Potvrda da se problemi sporo rješavaju

Po Radulovićevim riječima, iz perspektive dosadašnjih nalaza DRI, aktuelni medijski navodi nijesu iznenađenje, već potvrda da se problemi sporo rješavaju.

– Ono što se mijenja iz sezone u sezonu jeste broj požara i pogođenih područja, dok osnovna poruka ostaje ista: sistem nije dovoljno robustan da bi se država mogla pouzdano osloniti na sopstvene kapacitete, naročito u uslovima sve češćih i intenzivnijih požara usled klimatskih promjena. U tom smislu, revizorski izvještaju su javno upozorenje da svaka odložena mjera ima svoju cijenu – više opožarenih površina, ugroženih domova i iscrpljenih vatrogasaca. Polazeći od toga, DRI smatra da je neophodno da Vlada i nadležni resori: ubrzaju realizaciju svih preporuka koje su i nakon kontrolne revizije ostale nerealizovane ili djelimično realizovane, posebno u dijelu planiranja, informacionih sistema, koordinacije i opremljenosti; da se obezbijedi stabilno i predvidivo finansiranje sistema zaštite od šumskih požara, sa jasnim prioritetima ulaganja u održavanje i modernizaciju flote, opremu službi na terenu, razvoj dobrovoljnih jedinica i obuke; te da se rezultati revizija posmatraju kao obavezna polazna osnova za strateške odluke, programe i budžete u oblasti zaštite šuma i civilne zaštite u cjelini, zaključuje Radulović.

– Pojedine preporuke su sprovedene ili su u toku (izrada planova, podzakonskih akata, registara, analiza), ali najbitnije strukturne slabosti su ostale – nepotpuna i neujednačena procjena rizika, spor napredak u razvoju informacionih i GIS sistema, nedovoljna materijalnotehnička opremljenost i kadrovska popunjenost službi, kao i ograničen obim preventivnih aktivnosti i obuka. Ovakvo stanje ukazuje na nekoliko važnih zaključaka.Prvo, preporuke koje se odnose na strateško planiranje razvoja i održavanja sistema za gašenje požara iz vazduha nijesu dosledno sprovedene – i dalje nema dokaza da se kapaciteti planiraju na osnovu realne procjene rizika, životnog vijeka opreme i troškova održavanja, sa jasno postavljenim investicionim prioritetima. Drugo, sistem finansiranja i budžetskog planiranja i dalje ne obezbjeđuje pravovremenu nabavku i održavanje opreme, već se ključne aktivnosti odvijaju reaktivno, onda kada se kvarovi već pojave ili kada je požarna sezona praktično počela. Treće, oslanjanje na mali broj letjelica, uz istovremene nedostatke u opremljenosti i obuci službi na terenu (lična i kolektivna oprema, broj ljudi, stara vozila), čini sistem izuzetno ranjivim u godinama sa većim obimom požara – ukazao je Radulović.

Pred sezonu požara od pet letjelica samo dvije mogu da polete

Od pet letjelica za gašenje požara samo dvije mogu da polete

Napominje da šumski požar, pored direktne materijalne štete, predstavlja ozbiljnu prijetnju ljudskim životima, biodiverzitetu, tlu, vodama, turizmu i lokalnim zajednicama.

– Tamo gdje sistem prevencije i spremnosti ne funkcioniše dovoljno dobro, požari se lakše šire, traju duže, teže se kontrolišu i ostavljaju dugoročne ekonomske i ekološke posledice. Zato revizorski izvještaji naglašavaju da mjere zaštite ne mogu biti zasnovane samo na gašenju požara, već na cjelovitom pristupu: od procjene rizika, uređenja šuma i infrastrukture, preko obuke, opreme i koordinacije, do analize troškova i koristi različitih modela zaštite – naglašava Radulović.

Preuzmite našu aplikaciju